Trgovinski rat

SLOBODNO UDARANJE PO SLOBODNOJ TRGOVINI Trump vratio SAD ekonomskom nacionalizmu

Branko Podgornik

SAD se polako vraća ekonomskom nacionalizmu / Foto REUTERS

SAD se polako vraća ekonomskom nacionalizmu / Foto REUTERS

Američki je predsjednik već uveo carine na uvozne perilice rublja i solarne ploče. Najavu širenja carina na čelik i aluminij obrazložio je riječima: Ljudi moraju razumjeti da je našu zemlju opelješila gotovo svaka zemlja u svijetu, bila ona naš prijatelj ili neprijatelj



Američki predsjednik Donald Trump podigao je veliku prašinu u svijetu zbog uvođenja carina na uvozni čelik od 30 posto te na aluminij od 10 posto. Tim potezom Trump želi zaštititi američke proizvođače te smanjiti golemi američki trgovinski deficit koji se lani popeo na gotovo 800 milijardi dolara, a u siječnju se dodatno pogoršao. Trumpova nakana naišla je na žestoke otpore u njegovoj Republikanskoj stranci i američkoj javnosti, u velikim kompanijama, Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), MMF-u, Europskoj komisiji, vladama Njemačke, Kine, Kanade, Meksika i ostalih američkih trgovinskih partnera. Austrijski kancelar Sebastian Kurz nazvao je carine »ludorijom«. Stotinjak republikanaca u Kongresu SAD-a zatražilo je od predsjednika da odustane od poteza, ali on je ostao nepopustljiv. Stotinjak republikanaca u Kongresu SAD-a zatražilo je od predsjednika da odustane od poteza.


Kritičari se pribojavaju da će američki predsjednik izazvati mjere odmazde u drugim državama, što može prerasti u opći trgovinski rat kakav se u svijetu nije dogodio već 80 godina. Kao odgovor, Kina je odmah najavila moguće carine na uvoz sirka i soje, što bi pogodilo ponajprije američke poljoprivredne proizvođače. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je najavio da će EU uvesti carine od 25 posto na popularne američke motocikle Harley-Davidson, na burbon, traperice Levis i kozmetiku. Junckerov je odgovor razljutio Trumpa koji je zaprijetio mogućim još oštrijim mjerama.


Štitim radnike i kompanije


– Ako uvedu mjere odmazde, mi ćemo uvesti carinu od 25 posto na europske automobile i vjerujte mi, oni to neće dugo raditi. Ovdje sam da zaštitim naše radnike i kompanije, izjavio je Trump. On smatra da je nepravda zapravo učinjena Americi, što potvrđuje i njezin golemi trgovinski deficit. Ostavio je mogućnost da SAD s vremenom popusti u svom stavu ako »EU skine neke od strašnih barijera koje onemogućuju prodaju američkih prozvoda« u Europi. Ipak, Bijela je kuća popustljivo najavila mogućnost da će od carina na čelik i aluminij biti izuzete Kanada i Meksiko te neke treće zemlje.




SAD je najslobodnija zemlja u svijetu kad je riječ o trgovini. Prema podacima WTO-a, SAD ima najniže carine na uvozne proizvode, samo 2 do 3 posto. Mnoštvo uvoznih proizvoda EU ocarinjuje s 10 posto, a Kina ima namete i od 25 posto. Trump polazi od toga da je SAD iz posljednjih nekoliko desetljeća globalizacije – kada su bivše američke vlade cijelom svijetu nametale ideju slobodne trgovine – izašao kao oštećena strana.



Zahvaljujući zaštitnim mjerama, u gospodarske sile pretvorile su se Bismarckova Njemačka nakon 1871., kao i Japan nakon Drugoga svjetskog rata, podsjeća Buchanan koji podupire Trumpovu politiku.



Najveći dobitnici slobodne trgovine postale su Kina i Njemačka, od kojih je prva samo prošle godine zabilježila višak u robnoj razmjeni sa svijetom od 423 milijarde dolara, a druga 306 milijardi dolara (249 milijardi eura). Gotovo polovina američkog lanjskog deficita, koji je iznosio 796 milijardi dolara, ostvarena je s Kinom. Stoga su Trumpove nove carine na čelik i aluminij neizravno uperene protiv konkurencije iz Kine, koja proizvodi 50 posto svjetskog čelika i 57 posto aluminija. Kina je zasula svjetsko tržište tim metalima, diktirajući niske cijene koje ugrožavaju opstanak skupljih zapadnih proizvođača, ne samo američkih.


Međutim, velike američke kompanije, koje računaju na poslove s Kinom, protive se uvoznim nametima na čelik i aluminij. Tvrde da će sve to promašiti cilj, poskupjeti proizvodnju i povećati cijene, što će na kraju pogoditi američke proizvođače i potrošače. Divovska banka Goldman Sachs otvoreno je kritizirala carine, procjenjujući da Kina neće biti pogođena, jer glavnina uvoznog čelika u SAD dolazi iz Kanade, Meksika i EU-a.


– Carine kojima se želi podržati američku industriju mogu povećati dobit i investicije za malu skupinu proizvođača, dok će se na šire gospodarstvo odraziti nepovoljno, kroz više troškove, ocijenili su ekonomisti Goldman Sachsa. Ne treba zaboraviti da je u američkoj proizvodnji čelika zaposleno 140 tisuća radnika, a proizvođači koji će koristiti skuplji čelik zapošljavaju 6,5 milijuna ljudi, upozorila je konzultantska kuća Moody’s.


Najveći utjecaj imaju »jastrebovi«


Očito je da najveći utjecaj na Trumpa imaju njegovi »jastrebovi«, među kojima se ističu ministar trgovine Wilbur Ross, trgovinski savjetnik Peter Navarro i trgovinski predstavnik Robert Lighthizer, procjenjuju mediji. Ti predsjednikovi suradnici tvrde da se podiglo »puno buke ni oko čega«, jer će više carine na čelik i aluminij pogoditi neznatno mali dio američke trgovine.


– Istina, cijene će porasti u širokom rasponu, ali zanemarivo, rekao je ministar trgovine Wilbur Ross na televiziji CNBC. Cijena juhe u limenki, koja se prodaje za 1,99 dolara, poskupjet će za 0,6 centa, izračunao je Ross. Savjetnik Peter Navarro je dodao da će pakiranje od šest limenki piva poskupjeti 1 posto, a automobil 45 dolara. No, Navarro smatra da to nije velika žrtva za proizvođače čelika i aluminija, koji prema riječima Trumpa čine »kičmu američke industrije«.


– Jedan peni više za pakiranje od šest piva, to je vrijednost potrebna da bi se Amerikanci vratili na posao u dvjema industrijama koje nam trebaju, izjavio je Navarro. »Ne vjerujem da će ikoja zemlja u svijetu poduzeti mjere odmazde protiv SAD-a, jednostavno zato što SAD ima najveće tržište u svijetu. Oni znaju da nas varaju. Sve što radimo je naša obrana«, rekao je Navarro. Taj savjetnik je ranije upozorio da američki proizvođači na svjetskom tržištu nemaju poštene takmace, jer kineski proizvođači dobivaju goleme državne subvencije, a njemački se koriste »potcijenjenim eurom«.


Trump je poručio da se ne boji »otvaranja trgovinskog rata«, jer »u njemu je lako pobijediti«. Međutim, većina zapadnih medija, institucija i političara, uključujući i direktoricu MMF-a Christine Lagarde, smatraju da su te zaštitne mjere za američko gospodarstvo rizične, jer mogu smanjiti međunarodnu trgovinu i usporiti gospodarstvo. Svi kritičari u zboru poručuju Trumpu da »u trgovinskim ratovima ne pobjeđuje nitko, već svi gube«. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk odvratio je Trumpu da je »u trgovinskom ratu lako izgubiti«.



Zbog dubokog neslaganja s uvođenjem carina ostavku je početkom tjedna podnio glavni Trumpov ekonomski savjetnik Gary Cohn, koji je na tu dužnost došao upravo iz Goldman Sachsa. Cohna se u medijima smatra »čovjekom Wall Streeta«, koji je presudno pridonio Trumpovoj poreznoj reformi, provedenoj potkraj prošle godine. Mediji nagađaju da se Trump počeo razilaziti s Wall Streetom, jer je odlaskom Cohna »financijski sektor izgubio svog glavnog saveznika u administraciji«.



Promatrači vjeruju da se otvoreni trgovinski rat u svijetu, koji je posljednji put zabilježen početkom 1930-ih godina, neće ponoviti, upravo zato što je svima naškodio. »Zemlje znaju da će to uroditi pustošenjem«, tvrdi Jeffrey Bartash na MarketWatchu. S time se slažu i analitičari iz strateške kuće Geopolitical Futures, ali zbog drugih razloga.


– Izvoz čini samo 12 posto američkog bruto domaćeg proizvoda, upozorava Geopolitical Futures, objašnjavajući da je američko gospodarstvo usmjereno na vlastito golemo tržište. Ostalim velikim zemljama izvoz čini 20 do 38 posto BDP-a, pri čemu je SAD najveći uvoznik u svijetu. To znači da su ostale zemlje daleko ranjivije na trgovinski rat. Imale bi od njega daleko veće štete od Amerike, pa im takav rat nije u interesu, procjenjuje strateška kuća.


Amerika se deindustrijalizira


Prema Trumpovu mišljenju, mnogi njegovi potezi pogrešno se tumače. Kad su protiv novih carina ustali i brojni republikanci u Kongresu, na čelu s predsjednikom Zastupničkog doma Paulom Ryanom, Trump im je odgovorio da njegove carine ne treba shvaćati jednoznačno. One mu, sugerirao je, služe kao sredstvo za pritisak na druge države kako bi uvažile američke trgovinske interese. »Ljudi moraju razumjeti da je našu zemlju kroz trgovinu opelješila gotovo svaka zemlja u svijetu, bila ona naš prijatelj ili neprijatelj«, upozorava predsjednik.


Tako je Trump po stoti put potvrdio da je slobodna trgovina posljednjih desetljeća oštetila Ameriku. Kina i Azija prerastaju u gospodarsko središte svijeta, a Amerika se deindustrijalizira i gubi radna mjesta. Nezadovoljni birači, kojima se životni standard pogoršava, zbog toga su izabrali Trumpa, koji je na vlasti okrenuo ploču. Počeo je izvlačiti SAD iz različitih sporazuma o slobodnoj trgovini te poticati povratak industrije u Ameriku. Umjesto multilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini, Trump zagorava »poštenu i recipročnu trgovinu« sa svakom zemljom posebno, u obliku bilateralnih sporazuma koji bi uvažavali interese obiju strana.


Američki je predsjednik prije nekoliko mjeseci već uveo visoke carine na uvozne perilice rublja i solarne ploče. Njegovo proširenje carina na čelik i aluminij pokazuje da se SAD, unatoč otporima, polako vraća tzv. ekonomskom nacionalizmu, odnosno politici zaštite domaće proizvodnje i radnih mjesta. Zahvaljujući snažnoj zaštiti vlastitog gospodarstva od konkurencije, SAD je tijekom 19. i početkom 20. stoljeća uspio stvoriti najveću gospodarsku mašineriju u svijetu. Na to je ovih dana podsjetio Patrick Buchanan, nekadašnji suradnik američkih predsjednika Nixona, Forda i Reagana, koji smatra da su carine bile i ostale jedno od ključnih sredstava za uspjeh američkoga gospodarstva.


Prema mišljenju Buchanana, SAD ima najveće, najbogatije tržište na svijetu, pa bi trebao svoj položaj iskoristiti za naplaćivanje pristupa stranim poduzećima. »Ideja nije spriječiti ulazak strane robe, nego potaknuti strane kompanije da presele proizvodnju u SAD«, objašnjava Buchanan. Neki pomatrači vjeruju kako će američko uvođenje carina ohrabriti i manje države da krenu istim putem. Naime, prvi čovjek najveće gospodarske sile u svijetu svima poručuje da su zaštita nacionalnoga gospodarstva i domaćih radnih mjesta važniji od ideologije slobodne trgovine, koja je nekima korisna, a nekima nije.