Hrvatski građani za rad u Velikoj Britaniji još uvijek trebaju radnu dozvolu, no hrvatska Vlada, prema neslužbenim informacijama, nastojat će se izboriti da se to ograničenje u ljeto sljedeće godine ukine. Velika Britanija jedna je od država članica EU-a koje su, nakon ulaska Hrvatske u EU, uvele ograničenje za zapošljavanje hrvatskih radnika.

Ograničenje je najprije uvedeno na dvije godine, no 2015. London je izvijestio Europsku komisiju da će ga produljiti do kraja lipnja 2018. Po isteku tog razdoblja, Britanija može tražiti još jedno produljenje, na dodatne dvije godine. No, pritom mora dokazati da postoje ozbiljni poremećaji na tamošnjem tržištu rada ili rizik od takvih poremećaja, što bi opravdalo zahtjev da se radne dozvole primjenjuju do 2020. godine. Situaciju, međutim, potencijalno kompliciraju pregovori o izlasku Britanije iz EU-a.

U pregovorima o Brexitu, EU će inzistirati na jamstvima za stečena prava Europljana koji žive i rade u Britaniji. Za državljane 26 zemalja članica ta stečena prava podrazumijevaju i pravo na slobodno zapošljavanje. To nije slučaj i za hrvatske građane koji se zbog toga nalaze u nepovoljnijoj poziciji. Hrvatska diplomacija stoga upravo ovih dana traži od EK i država članica »pojašnjenje specifičnog položaja« u kojem se nalaze hrvatski državljani. Prije svega, od Komisije se traži da pojasni što će se dogoditi ako Britanija ukine radne dozvole za hrvatske radnike te hoće li se onda i njima to priznati kao »stečeno pravo« u ugovoru o povlačenju Britanije iz EU-a. No, tražit će se i pojašnjenje što ako Britanija i dalje bude inzistirala na ograničenjima za zapošljavanje hrvatskih državljana.

Paralelno s time, krenut će se i u lobiranje za ukidanje radnih dozvola u ljeto sljedeće godine. Britanija će tada, doduše, već biti jednom nogom izvan EU-a, no diplomatski izvori tvrde da će, unatoč tome, europska strana tražiti od Londona poštivanje EU pravila. U kontekstu radnih dozvola, to znači da će se od Britanije tražiti da zahtjev za produljenjem ograničenja dobro argumentira. Hrvatska, međutim, smatra da razloga za produljenje nema – broj hrvatskih radnika u Britaniji nije prevelik i ne postoje indicije da bi, nakon ukidanja radnih dozvola, došlo do velikog iseljavanja na »otok« koje bi poremetilo tamošnje tržište rada. Zato će od Komisije tražiti potporu u nastojanju da se krajem lipnja 2018. godine britansko tržište rada potpuno otvori za hrvatske državljane. No, otegotna je okolnost što se Brexit jedinim dijelom dogodio upravo zbog imigracije – Britanci žele preuzeti kontrolu nad useljavanjem i to, prvenstveno, iz članica EU-a.

Ako do ukidanja ne dođe, a sva je prilika da neće, Hrvatska će prava svojih državljana nastojati zaštititi kroz sporazum o budućim odnosima Britanije i EU-a.