foto Reuters
"Prerano je još za reći, koja će stranka ili stranke imati mandat za sastavljanje iduće islandske vlade, ali je očito da se podrška Piratskoj stranci pokazala manja od očekivane, pa je i vjerojatnost da će biti dio nove vlade manja", kažu izvori komentirajući da su Islanđani željeli s vlasti svrgnuti vladajuću desnu koaliciju u sadašnjem obliku
Islandska Stranka neovisnosti u vodstvu je nakon ranog prebrojavanja glasova na prijevremenim parlamentarnim izborima na Islandu, a slijede ju stranka Lijevi-Zeleni te na trećem mjestu Piratska stranka.
Stranka neovisnosti, koja je manjinski partner trenutno vladajuće koalicije desnog centra s Naprednom strankom, dobila je 30,6 posto glasova, a slijedi ju Lijevo-Zeleni sa 16 posto, te treća Piratska stranka sa 13,3 posto, pokazali su u nedjelju rano prvi rezultati izbora održanih na Islandu u subotu.
Napredna stranka dobila je oko 10,5 posto glasova.
“Prerano je još za reći, koja će stranka ili stranke imati mandat za sastavljanje iduće islandske vlade, ali je očito da se podrška Piratskoj stranci pokazala manja od očekivane, pa je i vjerojatnost da će biti dio nove vlade manja”, kažu izvori komentirajući da su Islanđani željeli s vlasti svrgnuti vladajuću desnu koaliciju u sadašnjem obliku, iako je Stranka neovisnosti, kao dio te koalicije, dobila najviše glasova.
U ranije objavljenim izlaznim TV anketama tijekom noći ‘Piratima’, koju su osnovali internetski aktivisti 2012., predviđali su pobjedu, no to se, kako su pokazali prvi rezultati izbora, svelo na treće mjesto.
I Stranka neovisnost i Piratska stranka odbacile su već ranije mogućnost da rade zajedno, međutim izvori napominju da bi se to moglo i promijeniti tijekom pregovora u danima koji dolaze.
“Naša unutarnja predviđanja pokazala su 10 do 15 posto, tako da je ovaj prvi rezultat tu negdje, a znali smo da nikada ne bi dobili 30 posto”, kazala je liderica Piratske stranke Birgitta Jonsdottir Reutersu.
Za prijevremene parlamentarne izbore na Islandu vlada se odlučila nakon što je bivši premijer Sigmundur David Gunnlaugsson dao ostavku u travnju uslijed masovnih prosvjeda izazvanih objavom Panamskih dokumenata u kojima je otkriveno da je 600 Islanđana, uključujući ministre, bankare i poslovne lidere, svoje udjele sakrivalo daleko u poreznim oazama. Među njima je bio i Gunnlaugsson, za koga se otkrilo da je sa suprugom imao offshore kompaniju na Britanskim Djevičanskim Otocima, a iako je tvrdio da nije ništa kriv podnio je ostavku.
