Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. listopada 2019.
Procjene

Projekcija raspodjele mandata na EU izborima: Sve upućuje da će najveći rast imati ekstremna desnica

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 2. ožujak 2019. u 7:18 2019-03-02T07:18:00+01:00

Europski pučani, koji su na prošlim europskim izborima dobili oko 30 posto glasova, ovaj put mogu računati na nešto manje od 26 posto, dok su socijaldemokrati na drugom mjestu po broju osvojenih mandata (135), s 19 posto glasova

I prema novoj projekciji raspodjele mandata u novom, devetom sazivu Europskog parlamenta, Europska pučka stranka (EPP) osvojila bi 181 mandat, dva manje nego u prvoj projekciji objavljenoj 18. veljače, čime bi ta grupacija ostala najjača u Europskom parlamentu.

I ova projekcija temelji se na zbiru javno dostupnih istraživanja provedenih u državama članicama, koje za Europski parlament prikuplja agencija Kantar Public. Podaci za Hrvatsku, koji se temelje na nacionalnim anketama rejtinga političkih stranaka, ostaju nepromijenjeni u odnosu na rezultate prije dva tjedna. Prema njima HDZ osvaja šest mandata, SDP tri, Živi zid dva i Most jedan mandat.

Protueuropski blok 

Europski pučani, koji su na prošlim europskim izborima dobili oko 30 posto glasova, ovaj put, prema projekcijama, mogu računati na nešto manje od 26 posto. Socijaldemokrati (S&D) na drugom su mjestu po broju osvojenih mandata (135), s 19 posto glasova, što je za šest posto manje nego što je ta grupacija osvojila na europskim izborima prije pet godina. Broj osvojenih mandata za S&D nije se promijenio u odnosu na prošlo istraživanje.

I po novoj projekciji EPP i S&D zajedno ne bi imali natpolovičnu većinu mandata, no situacija se mijenja kada se mandatima pučana pribroje i mandati liberalne skupine (ALDE), koji osvajaju 75 mandata i 11 posto glasova. Tako te tri vodeće grupacije, koje s pučanima i socijaldemokratima čine proeuropski blok u Europskom parlamentu, kojem valja pribrojiti i Zelene, osvajaju 391 mandat, što je dovoljna većina u 705-članom novom sazivu Europskog parlamenta.

Na drugoj je strani više ili manje protueuropski blok, koji u Europskom parlamentu djeluje kroz nekoliko grupacija: krajnje desne grupacije Europa nacija i sloboda (ENF) i Europa slobode i demokracije (EFDD), nešto umjerenije Europske konzervativce i reformiste (ECR) i jednu krajnje lijevu grupaciju, Ujedinjenu europsku ljevicu i Nordijsku zelenu ljevicu (GUE-NGL). Krajnja desnica i krajnja ljevica protive se Europskoj uniji, ali iz dijametralno suprotnih razloga.

ENF, grupacija koja okuplja francuske i talijanske ekstremne desničare koje predvode Marine Le Pen i Matteo Salvini, po novoj projekciji osvaja 59 mandata, što je 8,4 posto glasova, a to je osjetno više od 37 mandata u prvoj projekciji raspodjele mandata u novom sazivu Europskog parlamenta objavljenoj prije dva tjedna. To je ujedno i najveća pojedinačna promjena u odnosu na prošlu projekciju, što je znak da ekstremna desnica jača.

Ljevica i Zeleni u padu

EFDD, skupina koju zbog Brexita napušta euroskeptični UKIP, ali ju je u međuvremenu ojačao Pokret 5 zvjezdica, i kojoj se nedavno pridružio i hrvatski Živi zid, ostaje na oko šest posto.

Umjereniji euroskeptici u grupaciji Europskih konzervativaca i reformista osvajaju 46 mandata ili šest posto glasova, što je značajno manje nego prije pet godina, kada je ta skupina s devet posto osvojenih glasova iznenađujuće izbila na treće mjesto.

Sudeći po najnovijoj projekciji, i Ljevica i Zeleni su u blagom padu. Ljevica osvaja 47 mandata, što je pet mandata manje nego prije dva tjedna, dok Zeleni padaju s 52 na 49 mandata. I jedni i drugi osvajaju oko sedam posto glasova.

Čak 66 mandata u ovom je trenutku neraspoređeno, s obzirom na to da mnoge stranke i pokreti još nisu otkrili svoje planove i preferencije. Osim toga, i ova projekcija napravljena je uz pretpostavku da će 29. ožujka Velika Britanija zaista napustiti Europsku uniju, iako u ovom trenutku uopće nije sigurno što će se točno dogoditi i hoće li Britanci doista tog dana otići iz EU-a. Odlaskom Britanije broj zastupnika u Europskom parlamentu smanjuje se sa sadašnjih 751 na 705, iako vjerojatno nitko ne zna što bi se moglo dogoditi ako zaista dođe do dvogodišnje odgode Brexita, o kojoj se špekulira. U tom slučaju, naime, Britanija ostaje članica EU-a, a kao članica morala bi biti zastupljena i u Europskom parlamentu, što onda znači i održavanje europskih izbora i u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.