Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
23. rujna 2019.
Izbori

Preuzima li Brazil desničar Bolsonaro ili ljevičar Haddad?

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 5. listopad 2018. u 7:58 2018-10-05T07:58:07+02:00

 u nedjelju izlaze na predsjedničke izbore na kojima će se glavna bitka voditi između Fernanda Haddada, ljevičara koji prikuplja bodove na uspjesima i karizmi bivšeg predsjednika Lule, i krajnjeg desničara Jaira Bolsonara, čija popularnost izaziva zabrinutost za stabilnost demokracije u zemlji. Rezultat je teško prognozirati.

Pobijedi li bivši vojni kapetan Bolsonaro, Brazil će dobiti 'najdesnijeg' predsjednika u povijesti, ističu analitičari.

Taj 63-godišnjak vodi u ispitivanjima javnog mnijenja, ali Fernando Haddad (55) ozbiljna mu je prijetnja. Bivši gradonačelnik Sao Paula zamijenio je Luiza Inacija Lulu da Silvu kao kandidat ljevičarske Radničke stranke (PT) nakon što je bivši predsjednik završio u zatvoru zbog optužbi za korupciju.

Za predsjednika se natječe 13 kandidata. Osim Haddada i Bolsonara, još troje ih ima šanse dobiti više od 10 posto u prvom krugu. Drugi krug je izgledan i održat će se 28. listopada.

Brazilci će u nedjelju izabrati i 513 zastupnika, 53 senatora te guvernere 26 država i prijestolnice Brazilije.

Brazilskom politikom već dva desetljeća dominiraju radnička stranka (PT), iz čijih redova dolazi četvero zadnjih predsjednika, i Brazilska socijaldemokratska stranka (PSDB) desnog centra.

Brazilski Donald Trump

No stalni korupcijski skandali i ekonomska kriza pogodovali su usponu Bolsonara, kojeg nazivaju »brazilskim Donaldom Trumpom«. Brazil nije imao snažniji krajnje desni pokret od kraja vladavine vojne hunte 1985.

Izbori se odvijaju nakon najgore recesije u povijesti Brazila zbog koje se gospodarstvo od 2015. do 2016. smanjilo za sedam posto, dok je opoziv Luline stranačke drugarice i nasljednice Dilme Rousseff zbog prikrivanja prave veličine fiskalnog deficita gurnuo zemlju u institucionalnu krizu.

Njezin bivši potpredsjednik i neizabrani nasljednik Michel Temer, koji se ne natječe na ovim izborima, predvodio je spor gospodarski oporavak provodeći nepopularne neoliberalne reforme.

Političku klasu u međuvremenu je progutao skandal »Lava Jato« (Autopraonica) koji je izbio zbog mita koje su poduzetnici plaćali političarima u zamjenu za ugovore s državnim naftnim divom Petrobrasom.

Upleten je bio i Lula, koji je dobio 12 godina zatvora unatoč tome što je u anketama bio daleko ispred drugih predsjedničkih kandidata.

Opoziv Rousseff i suđenje Luli, što su njihove pristaše protumačili kao manevre za rušenje ljevice s vlasti, pridonijeli su polarizaciji zemlje na ljevicu i sve radikalniju desnicu.

»Sve velike brazilske političke stranke i većina političkih čelnika bili su upleteni u korupciju... A to je pogodovalo potrazi za alternativom«, rekao je Mauricio Santoro, politolog Sveučilišta Rio de Janeira.

»Poput Trumpa u SAD-u, Bolsonaro je bio kandidat koji je obećao da će u Brazilu provesti najveće i najdalekosežnije promjene«, rekao je Peter Hakim iz američkog think-tanka Interamerički dijalog.

Bolsonaro pohvalno govori o vojnoj diktaturi koja je vladala od 1964.-1985., obećao je da će naoružati stanovništvo kako bi se moglo oduprijeti rastućem kriminalu, zagovara ultra-liberalnu gospodarsku agendu i protivi se pobačaju.

U napadu nožem 6. rujna zadobio je, međutim, tako velike ozljede da je mogao nastaviti voditi kampanju samo na društvenim medijima. No to mu je povećalo popularnost i sada ga podržava 28 posto birača, po anketi čiji su rezultati objavljeni u petak.

»Bolsonaro može spasiti zemlju jer nije korumpiran«, smatra studentica Mayara Ferrari (25).

»Jedno od njegovih obećanja koje mi se najviše sviđa jest ono o sigurnosti«, rekao je Fabio Cristoforimaia, nezaposleni 43-godišnjak. Dodao je da je Brazil »prepušten nasilju«.

Haddad pokušava iskoristiti Lulu

No, Bolsonaro je izazvao velike kritike izjavama koje se smatraju seksističkim, rasističkim i homofobnim. Za jednu je zastupnicu rekao da je »preružna« da bude silovana. Time je odbio puno biračica koje bi mogle glasati za Haddada, koji će pokušati skupiti bodove na Lulinim postignućima.

Za većinu Brazilaca, Lulin predsjednički mandat od 2003. do 2010. bio je »najbolje razdoblje ... u smislu gospodarskog rasta, smanjenja siromaštva, prilika, zapošljavanja«, rekao je politolog Santoro.

PT se mjesecima borio da pravosuđe dopusti Luli kandidaturu zbog čega su Haddadu, sveučilišnom profesoru i bivšem ministru obrazovanja koji nema karizmu bivšeg predsjednika, ostala samo četiri tjedna za kampanju.

»Haddad ne bi uopće imao glasova da nije zamjena za Lulu«, rekao je Hakim.

No potpora Haddadu, čiji su roditelji useljenici iz Libanona, porasla je na 22 posto kako se približavaju izbori.

Među drugim suparnicima Bolsonaru je Ciro Gomes, bivši Lulin ministar za nacionalnu integraciju, koji će se boriti s Haddadom za glasove lijevog centra.

Aktivistkinja za zaštitu okoliša Marina Silva, crnkinja skromnog podrijetla, mogla bi osvojiti simpatije siromašnih i žena, a bivši guverner Sao Paula Geraldo Alckmin nudi alternativu Bolsonaru svojom umjereno konzervativnim programom.

Hakim bi se ipak okladio na Haddada, ali priznaje da i Bolsonaro ima »realne šanse« za pobjedu.

I dok neki strahuju da će on uvesti autoritarni režim koji će podržavati vojska, Hakim ukazuje na drugu vrstu rizika.

»Postoji opasnost da će on biti slab, dezorijentiran predsjednik koji se neće moći nositi s mnoštvom problema koji potkopavaju temelje demokracije«, smatra taj analitičar.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.