''Odbacujem Vaša promašena tumačenja moje izjave iz obraćanja argentinskim Hrvatima. Naglašavam kako ista nije ni na koji način u suprotnosti s mojim vrlo jasno više puta izrečenim stavovima o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj'', napisala je predsjednica u odgovoru Zuroffu.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović odbacila je u srijedu »promašena tumačenja« direktora Centra Simon Wiesenthal njezina govoru u Buenos Airesu i poručila da su njegovi opetovani pokušaji nametanja kolektivne stigme Hrvatskoj i njezinu narodu i iseljeništvu za svaku osudu. U priopćenju za medije predsjednica je potvrdila da je Efraimu Zuroffu, direktoru Centra Simon Wiesenthal za Izrael i Istočnu Europu, odgovorila na njegovo pismo kojim je optužuje da pokušava rehabilitirati neke od najgorih ratnih zločinaca Drugog svjetskog rata.
»Odbacujem Vaša promašena tumačenja moje izjave iz obraćanja argentinskim Hrvatima. Naglašavam kako ista nije ni na koji način u suprotnosti s mojim vrlo jasno više puta izrečenim stavovima o Nezavisnoj Državi Hrvatskoj«, napisala je predsjednica u odgovoru Zuroffu.»Samo zlonamjerni komentari mogu iz navedene izjave iščitavati veličanje jednog totalitarnog režima i njegovih predvodnika«, navodi predsjednica.»Vaši opetovani pokušaji nametanja kolektivne stigme Republici Hrvatskoj, hrvatskom narodu i hrvatskom iseljeništvu, uključujući i argentinske Hrvate, su krajnje neprihvatljivi i za svaku osudu«, navela je u priopćenju.
Ranije u srijedu predsjednica je priopćenjem odbacila »zlonamjerna tumačenja« oporbenih saborskih zastupnika da je veličala totalitarni režim jer je izjavila da su nakon Drugog svjetskog rata brojni Hrvati u Argentini pronašli prostor u kojem mogu slobodno isticati zahtjeve za slobodom hrvatskog naroda i domovine.Primajući u ponedjeljak povelju počasne građanke Buenos Airesa predsjednica je rekla da su »Hrvati u Argentini dijelili sudbinu svoga naroda i za vrijeme trajanja bivšeg jugoslavenskog komunističkog režima, kojemu je smetalo svako isticanje nacionalnog imena, hrvatske zastave i grba ili ispovijedanje vjere« i da su »nakon Drugog svjetskog rata mnogi Hrvati u Argentini pronašli slobodu u kojoj su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskoga naroda i domovine«.
