Svjetska ratišta

Pozadina sukoba: Tko se bori protiv koga u Siriji?

Hina

foto: Reuters

foto: Reuters

Pobunjenici su gubitnička strana. Jedina pokrajina koju nadziru je Idlib, gdje islamističke snage, uključujući militante povezane s al-Kaidom, imaju glavnu riječ. Kontroliraju i manja područja na jugu zemlje, kod granice s Jordanom. Enklava kod Damaska izložena je teškim napadima. Pobunjenici su uglavnom ostali bez pomoći Zapada, a na sjeveru jako ovise o Turskoj.



ISTANBUL/BEJRUT – Građanski rat u Siriji, koji traje od 2011., ima puno aktera, domaćih i stranih, no oni imaju malo toga zajedničkog.


SIRIJSKA VLADA – Snage sirijskog predsjednika Bašara al-Asada kontroliraju većinu gusto naseljenih dijelova zemlje, uključujući glavni grad Damask, bivši gospodarski centar Alep na sjeveru i priobalna područja. Asadove snage i saveznici šire područja pod svojim nadzorom, dijelom zahvaljujući snažnoj ruskoj intervenciji i potpori Irana.


POBUNJENICI – Pobunjenici su gubitnička strana. Jedina pokrajina koju nadziru je Idlib, gdje islamističke snage, uključujući militante povezane s al-Kaidom, imaju glavnu riječ. Kontroliraju i manja područja na jugu zemlje, kod granice s Jordanom. Enklava kod Damaska izložena je teškim napadima. Pobunjenici su uglavnom ostali bez pomoći Zapada, a na sjeveru jako ovise o Turskoj.




ISLAMSKA DRŽAVA – Takozvana Islamska država pretrpjela je velike gubitke na terenu i preostao joj je samo djelić teritorija kod granice s Irakom, te manja područja na jugozapadu zemlje, nedaleko od područja koja nadzire Izrael. SAD, koji predvodi borbu protiv tih ekstremista zajedno s kurdskim kopnenim snagama, upozorava kako bi se ona još mogla oporaviti.


KURDI – Kurdi kontroliraju većinu granice s Turskom, ali ih trenutačno napadaju turske snage kod sjeverozapadnog grada Afrina. Kurdska Stranka demokratskog saveza (PYD) i njezini borci najučinkovitije su kopnene snage u borbi protiv Islamske države. Saveznici su SAD-a. No,stranka je najvećim dijelom isključena iz političkih pregovora jer PYD ima veze s Radničkom strankom Kurdistana (PKK), koja je u Turskoj zabranjena.


SJEDINJENE DRŽAVE – Washington predvodi međunarodnu koaliciju protiv Islamske države i podržava Kurde koji kontroliraju područja na sjeveroistoku zemlje, što ne odgovara Turskoj. SAD ima malo utjecaja izvan kurdskog područja.


RUSIJA – Rusija najviše pomaže Asadu. Zračnu potporu njegovim snagama pruža od rujna 2015., što je bio ključni čimbenik za njihov oporavak. Napada Islamsku državu kao i druge pobunjeničke skupine. Moskva odnedavno pokušava igrati ulogu mirotvorca u Siriji ne bi li privela kraju svoju vojnu akciju. No vođenje pregovora s brojnim zaraćenim stranama uz istodobno pružanje zračne potpore Asadu nije nimalo lak zadatak.


IRAN – Teheran je odani prijatelj sirijske vlade. Iranci se bore zajedno s Asadovim vojnicima. Hezbollah, šijitski pokret iz Libanona koji financira Iran, također se bori na Asadovoj strani.


TURSKA – Turska je ključni zaštitnik i financijer sirijske oporbe, ali se nedavno posvetila rješavanju kurdskog pitanja iako ima snažne veze s Idlibom. Turska je nedavno pokrenula ofenzivu na sjevernu regiju Afrin kako bi spriječila konsolidaciju Kurda u blizini svoje granice.