Gospodarske posljedice izlaska Velike Britanije iz EU
Na području EU naknade za roaming ukidaju se sredinom lipnja ove godine. No, kada Britanci napuste EU, morat će pripaziti na telefoniranje
Od svih članica Europske unije Hrvatska će imati najmanje posljedica zbog izlaska Velike Britanije iz Europske unije, ustvrdio je ovoga tjedna premijer Andrej Plenković, nakon što je Britanija i službeno obavijestila Bruxelles o svojoj namjeri da napusti EU.
Premijer je, u svojoj optimističnoj procjeni, istaknuo dvije – po njegovom mišljenju – bitne činjenice koje Hrvatsku čine manje izloženom utjecaju Brexita: u članstvu smo najkraće, niti četiri godine, a za razliku od nekih drugih tzv. novih članica poput Poljske, na »otoku« nemamo puno hrvatskih građana. Pritom se pozvao i na analize Vlade koje su, kako doznajemo, izrađene uoči britanskog aktiviranja tzv. članka 50. Lisabonskog ugovora. Potvrdili su nam to iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) koje je u veljači zatražilo od drugih tijela državne uprave da dostave podatke o potencijalnim učincima povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz EU-a. No, što u njima stoji, ne otkrivaju. Poručuju tek da je riječ o »preliminarnim podacima za internu uporabu koji se još analiziraju«. Ti podaci trebali bi biti podloga i za utvrđivanje hrvatskih stavova za pregovore o Brexitu koji će, pak, biti dio zajedničkih pregovaračkih pozicija europske 27-orice koje bi čelnici zemalja članica trebali usvojiti krajem travnja.
No, već sad iz domaćih strukovnih udruženja stižu procjene slične onima koje javno iznose i Banski dvori. Tako Hrvatska gospodarska komora (HGK) smatra kako, gledajući ukupno bilateralne gospodarske odnose dviju zemalja, Brexit neće značajnije utjecati na hrvatsko gospodarstvo. I u Hrvatskoj turističkoj zajednici (HTZ) kratkoročno ne očekuju negativne posljedice, iako će dugoročno na tržištu doći do promjena »u različitim domenama«, gospodarskim ili ekonomskim, koje će utjecaja imati i na turizam.
Utjecaj na globalnu ekonomiju
»lzlazak Velike Britanije iz EU zasigurno će utjecati na globalna ekonomska kretanja, a osobito financijsko tržište. Smatramo da će najveći utjecaj britanskog izlaska iz EU osjetiti zemlje koje imaju najrazvijenije trgovinske i financijske veze s Britanijom, ponajviše članice EU-a koje imaju značajnu gospodarsku razmjenu s Velikom Britanijom – Njemačka, Francuska i Nizozemska, kao i zemlje Srednje i Istočne Europe koje značajniji udio izvoza ostvaruju s britanskim tržištem, poput Poljske i Češke«, navode iz Sektora za međunarodne poslove HGK-a. Najznačajnije posljedice Brexita osjetit će upravo britanske tvrtke jer Velika Britanija gotovo 50 posto svoje robne razmjene ostvaruje s državama članicama EU. Također, navode u HGK, imajući na umu čvrste veze s europskim kontinentom, pretpostavka je da će Velika Britanija ostati dio europskog gospodarskog prostora, slično kao Norveška ili Švicarska.
Položaja investitora u Hrvatskoj ne bi se promijenio izlaskom Britanije iz EU. Naime, HGK podsjeća da su prava investitora u Hrvatskoj izjednačena s pravima domaćih investitora, neovisno o tome radi li se o investitorima zemalja EU ili trećih zemalja.
Hrvatska je lani u Veliku Britaniju izvezla roba i usluga u vrijednosti nešto više od 174 milijuna eura što je u odnosu na godinu ranije smanjenje za 30,5 milijuna eura. Istodobno je vrijednost uvezene robe i usluga u Hrvatsku iz Velike Britanije lani porastao nepunih tri milijuna eura te se popeo na preko 211 milijuna eura.
Gledajući ukupne bilateralne odnose dviju zemalja, dakle, u HGK ne misle da će Brexit značajnije utjecati na naše gospodarstvo s obzirom da je Britanija tek na 11. mjestu hrvatskih partnera u izvozu – na izvoz u Britaniju otpada nepunih dva posto našeg ukupnog izvoza. Ono što najviše prodajemo Britancima su brodovi-svjetionici, vatrogasna plovila, lijekovi, kotlovi, izolirana žica, dok od njih uvozimo osobne automobile i ostala motorna vozila, lijekove te telefonske aparate.
S obzirom da će Brexit biti dugotrajan proces, koji će trajati barem dvije godine – a za to vrijeme ništa se bitno neće mijenjati – zasad se velike promjene ne očekuju niti u domaćoj turističkoj industriji. Brexitu unatoč, Britanci će i dalje birati Jadran, pa u Hrvatskoj turističkoj zajednici u ovoj godini (ponovno) očekuju značajan broj turista iz Velike Britanije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, s tržišta Ujedinjene Kraljevine je tijekom prošle godine ostvareno 596 tisuća dolazaka i oko tri milijuna noćenja. To, navode u HTZ-u, predstavlja rast od 21 posto u dolascima, odnosno od 25 posto u noćenjima u odnosu na 2015. godinu.
Utjecaj Brexita mogao bi se, eventualno, očitovati u slučaju uvođenja neke vrste viznog režima te ako budu uvedena dodatna ograničenja državljanima Hrvatske, odnosno EU, prilikom poslovanja na britanskom tržištu. No, u HGK smatraju da će EU te moguće »prijetnje« riješiti bilateralnim ugovorom na razini EU-Velika Britanija.
»Prema dostupnim informacijama, britanski turoperatori su vrlo zadovoljni proteklom sezonom, koja je bila jako uspješna za većinu partnera. Najave i prva kretanja bukinga za 2017. su također vrlo pozitivna te većina partnera vjeruje da će ova sezona nadmašiti 2016. godinu. Pojedini partneri bilježe općeniti porast bukinga u visokim dvoznamenkastim stopama što sugerira kako će britanski turisti biti turistički vrlo aktivni i tijekom ove godine«, navode u HTZ-u. Pritom u bližoj budućnosti ne očekuju smanjenje turističkog prometa koji bi bio direktna posljedica Brexita.
»Važno je naglasiti da je riječ o postupnom procesu izlaska koji može potrajati i do nekoliko godina. Dugoročno gledano može doći do određenih promjena u različitim domenama, gospodarskim ili ekonomskim, a koje manje ili više utječu na procese u turizmu. Bez obzira na sve, za pretpostaviti je kako će zemlje Europske unije, pa tako i Hrvatska, u narednim godinama ostati ključna odredišta za putovanja britanskih turista«, procjenjuju u Hrvatskoj turističkoj zajednici.
No, jednom kad se Brexit dogodi – a rok je u proljeće 2019. godine – britanski turisti u Hrvatskoj i drugim zemljama, kao i Europljani koji budu putovali u Britaniju, morat će ipak biti oprezniji, kako u svakodnevnim aktivnostima, tako i pri telefoniranju. Državljani članica EU-a, a Britanci to još uvijek jesu, kada putuju u inozemstvo mogu izraditi Europsku iskaznicu zdravstvenog osiguranja putem koje su im pokriveni troškovi zdravstvene zaštite ako im se, ne daj Bože, nešto u inozemstvu dogodi. Što će s time biti nakon Brexita, ne zna se, jer će mnoge stvari ovisiti o ishodu pregovora.
I nogomet bi mogao osjetiti posljedice Brexita jer će se sloboda kretanja odraziti i na klubove iz Premier League. Nogometaši iz 27 članica EU, ako žele igrati za britanski klub, morat će dobiti radnu dozvolu. Ona se izdaje automatizmom ako igrač ima dovoljan broj utakmica odigranih za svoju nacionalnu selekciju u referentnom periodu od dvije godine, odnosno 12 mjeseci za igrača mlađeg od 21 godine. Automatizmom radnu dozvolu može dobiti igrač koji je odigrao 30 susreta nacionalne reprezentacije rangirane do 10. pozicije ljestvice FIFA-e, 45 susreta ako je rangirana do 20. pozicije…
Slično je i s roamingom: na području Europske unije naknade za roaming ukidaju se sredinom lipnja ove godine. No, kada Britanci napuste EU, morat će pripaziti da si na ljetovanju na Jadranu ne »nabiju« račun.
Školarine bez promjena
S određenom dozom neizvjesnosti Brexit dočekuje i akademska i znanstvena zajednica u Velikoj Britaniji. Britanski mediji svojedobno su izvještavali da postoji zabrinutost zbog mogućeg utjecaja Brexita na financiranje projekata koji novac dobivaju iz EU fondova, ali i na status akademskog osoblja i studenata iz drugih članica EU-a koji su trenutno na britanskim sveučilištima.
Dr. Nadia Mifka-Profozić, koja radi na jednom britanskom sveučilištu, potvrđuje da tamošnja sveučilišta odrađuju puno istraživanja u suradnji s europskim kolegama i sveučilištima, kao i da je dosta projekata financirano iz EU-a. Zbog toga postoji određena neizvjesnost. No, što se samog statusa predavača i studenata tiče ne očekuje velike promjene. »Mogu govoriti u osobno ime. Ne brinem se hoću li imati posao ili ne. Više puta smo čuli uvjeravanja da nam se apsolutno ništa neće promijeniti«, ističe naša sugovornica. Studentima koji su već upisani ili se namjeravaju upisati u akademskoj godini 2017/2018. britanska vlada jamči da im se uvjeti, poput iznosa školarine, neće mijenjati. Unatoč tome, britanski mediji početkom veljače izvijestili su da je interes studenata iz drugih članica EU-a smanjen i to prvi puta u posljednjih deset godina.
