WASHINGTON  Sjedinjene Države i Kuba približavaju se normalizaciji diplomatskih odnosa koji su više od 50 godina bili prekinuti, objavili su sinoć u izjavama koje su dali u isto vrijeme američki predsjednik Barack Obama i kubanski predsjednik Raul Castro. U govoru u Bijeloj kući, Obama je rekao da se za obnovu odnosa nakon pola stoljeća odlučio kada je shvatio da »rigidna« i zastarjela politika prošlosti nije imala nikakvog utjecaja na Kubu, navodi Reuters.

»Danas to mijenjamo, jer je to ispravna stvar. Amerika danas bira raskidanje okova prošlosti kako bi osigurala bolju budućnost za kubanski narod, za američki narod, našu cijelu hemisferu i cijeli svijet«, izjavio je Obama, navodi Reuters. Kubanski predsjednik Raul Castro potvrdio da se s Obamom »dogovorio o ponovnoj uspostavi diplomatskih veza« dviju zemalja, istaknuvši ipak da još valja riješiti »glavno« pitanje američkog embarga, prenose svjetske agencije. U telefonskom razgovoru u utorak, koji je trajao gotovo sat vremena, Obama i Castro navodno su razgovarali i o toj temi, a jedan dužnosnik u SAD-u je rekao da se politika mijenja zbog uvjerenja unutar Obamine administracije da američki embargo protiv Kube ne djeluje.

Obojica predsjednika potrvrdila su da je Papa Franjo imao važnu posredničku ulogu u približavanju Havane i Washingtona, koji su diplomatske odnose prekinuli 1961. godine. Papa je tako u pismu ljetos uputio osobni apel Baracku Obami i posebno Raulu Castru, a Vatikan je primio izaslanstvo dviju zemalja kako bi dovršio približavanje.

Nakon susreta s Obamom početkom ove godine, »papa Franjo je odlučio uputiti osobni apel, što je veoma rijetko, koliko znam nikada nismo imali takav oblik komunikacije Pape«, obrazložio je. »Početkom ljeta je izravno pisao predsjedniku Obami i odvojeno predsjedniku Castru«, rekao je američki dužnosnik, dodajući da je »to je dalo jači poticaj i polet za nastavak«.

Obama je potvrdio da je Papa Franjo pomogao u odmrzavanju odnosa ustrajući na oslobađanju američkog humanitarca Alana Grossa iz Kube. Njega su Kubanci uhitili 3. prosinca 2009. i potom osudili na 15 godina zatvora za uvoz zabranjene tehnologije i pokušaj uspostave tajne internetske usluge za kubanske Židove. Gross je bio podizvođač Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).  Njegov slučaj izazvao je podozrenje zbog prakse USAID-a da u neprijateljski nastrojenim zemljama prema Americi za tajne zadatke angažira privatne osobe. Po riječima američkog dužnosnika, Alan Gross (65) je razmijenjen za troje Kubanaca koji su bili u zatvoru u SAD-u. Kuba će osloboditi i jednog američkog obavještajca kojega drži već gotovo dvadeset godina.

Tajni pregovori u Kanadi i Vatikanu

Povijesna normalizacija odnosa Sjedinjenih Država i Kube počela je u proljeće 2013. kad je predsjednik Barack Obama odobrio tajne pregovore s Havanom, istu taktiku kojom je otvorio i nuklearne pregovore s Iranom.

Mjeseci razgovora u Kanadi i u Vatikanu, u kojima je sudjelovao i jedan od najbližih Obaminih suradnika, kulminirali su u utorak jednosatnim telefonskim razgovorom Obame s kubanskim predsjednikom Raulom Castrom, tijekom kojega su dali konačan pristanak za korake kojima bi moglo završiti gotovo polustoljetno neprijateljstvo dviju zemalja.

Obama je smatrao da “ako postoji ijedan aspekt američke vanjske politike kojemu je rok trajanja istekao, onda je to politika prema Kubi”, rekao je visoki Obamin dužnosnik koji je želio ostati anoniman.

On je istaknuo kako je ključnu ulogu u približavanju Washingtona i posljednje utvrde komunizma u zapadnoj hemisferi odigrao papa Franjo. Početkom ljeta papa Argentinac poslao je Obami i Castru osobna pisma u kojima ih poziva da razmijene zatvorenike i poprave odnose. Prije toga, kad je papa krajem ožujka u Vatikanu primio američkoga predsjednika, kaže taj dužnosnik, Kuba je “bila veoma važan dio razgovora”.

“Vatikan je odigrao važnu ulogu”, kaže demokratski senator iz Illinoisa Richard Durbin i dodaje da je u tim razgovorima sudjelovao i kardinal Jaime Ortega, havanski nadbiskup.

U ljeto 2014. američki je državni tajnik John Kerry četiri puta nazvao kubanskog ministra vanjskih poslova i razgovarao isključivo o sudbini Amerikanca Alana Grossa, humanitarca zatvorenog na Kubi, rekao je jedan visoki američki dužnosnik.

Prvi izravni pregovori o razmjeni zatvorenika i ponovnoj uspostavi diplomatskih odnosa dogodili su još u ljeto 2013., u Kanadi koja odavno ima diplomatske odnose s Kubom.

Kanadska odluka da ugosti tajne pregovore SAD-a i Kube o normalizaciji odnosa omogućila je tim dvjema zemljama diskreciju koja im je trebala, rekao je u srijedu kanadski premijer Stephen Harper.

U kratkoj izjavi Harper je čestitao stranama na uspješnom dijalogu i rekao da Kanada podupire budućnost u kojoj Kuba prihvaća “vrijednosti slobode, demokracije, ljudskih prava i vladavine zakona”.

Američko izaslanstvo u kanadskim i vatikanskim pregovorima vodili su Ben Rhodes, bliski Obamin pomoćnik i zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost, te Ricardo Zuniga, vodeći specijalist Nacionalnog vijeća sigurnosti Bijele kuće za Latinsku Ameriku. Još nisu objavljena imena kubanskih pregovarača.

Iako su Kubanci otvoreno rekli da se protive američkim programima borbe za demokraciju na Kubi koje Havana odavno smatra slabo prikrivenim pokušajem rušenja socijalističkog režima, Amerikanci su najavili da te programe neće gasiti.

Američka strana, rekao je američki dužnosnik, tražila je da Kuba oslobodi jednog neidentificiranog špijuna koji je radio za Washington i pomogao da se otkriju i progone kubanski špijuni u SAD-u.

Taj čovjek čije ime američki dužnosnici ne žele objaviti, “učinio je za Ameriku junačko djelo, sebe je doveo u veliku opasnost, a u kubanskome je zatvoru već gotovo dvadeset godina”, kažu američki dužnosnici, a ni Reuters nije uspio identificirati toga špijuna.

Washington koji je tražio da Grossov izlazak na slobodu ne bude dio zamjene špijuna jer SAD odbacuje tvrdnje Havane kako je Gross obavještajac, kao znak normalizacije odnosa pustio je trojicu kubanskih agenata koji su u američkim zatvorima proveli 16 godina.

Transfer zatvorenika konačno je dogovoren na važnome sastanku u Vatikanu, rekao je taj američki dužnosnik, a ne zna se točan datum toga sastanka. Nakon toga su Obama i Castro mogli razgovarati u utorak, a u srijedu objaviti što je dogovoreno.