Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 1
Sutra: 23° 23° 1
20. srpnja 2019.
Slovenija: Težak referendumski poraz vladajuće koalicije

Pahor, premijer kojem više nitko ne vjeruje

Foto Reuters
Foto Reuters
Autor:
Objavljeno: 6. lipanj 2011. u 23:07 2011-06-06T23:07:00+02:00

Umjesto priključenja odabranoj skupini Slovenija je nedjeljnim odbijanjem mirovinske reforme napravila veliki korak prema Grčkoj, Portugalu, Španjolskoj i Irskoj

Mencinger: »To je nerazuman čin!«

Slovenski ekonomist Jože Mencinger odbijanje mirovinske reforme na referendumu smatra »nerazumnim činom«. »To je rezultat nespretnosti koalicije i beskrupuloznosti opozicije, koju jedino vodi načelo 'što gore, to bolje«, reagira Mencinger.
Upravo je Mencinger bio u skupini ekonomista koji su (neuspješno) pokušali uvjeriti Slovence da prihvate mirovinsku reformu. »Čak i ako ne volite Pahora i sadašnju vladu – ni meni nisu naročito pri srcu – mirovinska reforma zaslužuje glas 'za'«, pisao je Mencinger u Mladini uoči referenduma.

Umjesto čuda što ga je priželjkivao »superreferendumska« je nedjelja slovenskom premijeru Borutu Pahoru doista donijela »čudo«: sva tri reformska zakona – mirovinsku reformu, zakon protiv rada na crno i zakon o arhivima – birači su pokopali u svim izbornim jedinicama u čitavoj Sloveniji, osim u izbornom okrugu Ljubljana Centar, gdje je Pahorova mirovinska reforma dobila jedva nešto više od 50 posto glasova.

Drugim riječima, Pahor je doživio najveći politički poraz u svojoj dugogodišnjoj političkoj karijeri, no sadašnji premijer ishod referendumskog izjašnjavanja još uvijek ne želi prihvatiti, odbijajući dati ostavku na koju ga pozivaju opozicija i sindikati.

Pahor traži izlaz

Premda bi prijevremeni izbori po ocjeni analitičara bili jedini »pošteni« izlaz iz sadašnje krize, Pahor častan izlaz pokušava pronaći u izjašnjavanju parlamenta o povjerenju njegovoj vladi, uz interventni zakon i rebalans proračuna koji bi trebali nadomjestiti rupu nakon pada mirovinske reforme, uz koje vezao izjašnjavanje o povjerenju.

Međutim, to bi se izjašnjavanje, protivno Pahorovim očekivanjima, moglo pretvoriti u njegov definitivni poraz, a time i kraj njegove političke karijere u Sloveniji.

Pahorova vlada i sada je manjinska, nakon nedavnog izlaska umirovljeničke stranke Desus iz vladajuće koalicije, no sada je Pahora napustio i ministar znanosti i šef koalicijskog Zares-a Gregor Golobič, čija je stranka jučer najavila kako će zahtijevati temeljitu rekonstrukciju vlade i zamjenu Pahora na čelnoj poziciji.

Nije tajna kako Pahor više ne uživa potporu ni u vlastitoj stranci, a kamoli izvan nje, ne krijući kako razmišlja o odlasku na novu dužnost, izvan Slovenije, jer više neće biti teret slovenskim poreznim obveznicima.

Sve se više špekulira kako bi utjecajni lobiji na ljevici umjesto izbora radije na mjestu »nesposobnog« Pahora vidjeli neke druge ljude.

Tako navodno mandat za sastav nove vlade nude ljubljanskom gradonačelniku Zoranu Jankoviću i Mitji Gaspariju, Pahorovom ministru za razvoj i europske poslove, koji takvu ponudu odbija.

Stoga bi se Pahorov trenutak istine u parlamentu mogao pretvoriti u njegov konačan poraz. Neki prognoziraju čak i potpuno rasulo u lijevom bloku, koje bi moglo podsjećati na veliki raspad Liberalne demokracije Slovenije nakon gubitka izbora 2004. godine.

Tim je raspadom tada najviše profitirao upravo Pahor i njegova socijaldemokratska stranka, koja je uzela najveći dio liberalnog biračkog tijela, no predstojećim bi se krahom ljevice zasigurno najviše okoristio šef opozicije Janez Janša, kojeg nakon Pahorovog kraha gotovo sigurno možemo proglasiti i budućim slovenskim premijerom.

Ekonomske posljedice pada mirovinske reforme još su poraznije.

Slovenci neće odlaziti u penziju sa 65 godina, kako je to bilo predviđeno predloženom mirovinskom reformom, no bez mirovinske reforme, koja donosi uštedu od oko 250 milijuna eura na godišnjoj razini, nema ni stabilizacije slovenskih javnih financija.

Ode vlak

To pak znači da će za isti iznos morati biti skresani izdaci na proračunskim stavkama, odnosno upravo mirovine, plaće u javnom sektoru i socijalni transferi.

Sadašnji udio za mirovine u slovenskom proračunu od 11 posto bez reforme će 2019. dosegnuti 20 posto, dok bi se uz prihvaćenu reformu to dogodilo deset godina kasnije.

Mirovinska reforma jedan je od preduvjeta da se Slovenija pridruži njemačko-francuskom paktu za stabilnost eura, jer se slovenska javna potrošnja do 2015. mora uklopiti u stroge kriterije što ih diktiraju Angela Merkel i Nicolas Sarkozy.

No Pahor se u nedjelju morao oprostiti od svog strateškog cilja da Sloveniju ukrca na njemačko-francuski vlak, jer je taj vlak »otišao bez Slovenije«. 

Umjesto priključenja odabranoj skupini najbogatijih i najuspješnijih zemalja EU, okupljenih oko Berlina i Pariza, Slovenija je nedjeljnim odbijanjem mirovinske reforme napravila veliki korak prema Grčkoj, Portugalu, Španjolskoj i Irskoj, odnosno perifernim zemljama EU kojima prijeti bankrot.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka