Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 2
Sutra: 22° 28° 1
19. rujna 2018.
Energetska učinkovitost

POTROŠAČKI PARADOKS Ekološka energija, na žalost, ne smanjuje potrošnju nafte i ugljena

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 4. rujan 2018. u 7:09 2018-09-04T07:09:45+02:00

Što je više »zelene« energije na raspolaganju i što je ona jeftinija, rastu i potrošački apetiti stanovništva, pa se energetska ravnoteža vrti u natjecateljskom krugu potreba i izvora energije

Nedavno su zemlje članice EU-a, Parlament EU-a i Europska komisija dogovorili novi politički cilj, prema kojem će do 2030. godine obnovljivi izvori činiti 32 posto ukupne potrošnje energije u EU-a. To znači da bi energetska učinkovitost diljem Unije trebala biti povećana za jednu trećinu, no prof. Jonas Puck, akademski ravnatelj MBA Energy Management i voditelj Instituta za međunarodno poslovanje pri bečkom sveučilištu Vienna University, upozorava na potrošački psihološki paradoks prema kojem štedeći energiju - trošimo još više.

– To je postojalo čak i u danima Thomasa Edisona, kad su ljudi prekomjerno koristili žarulju. U pravilu, povećanje učinkovitosti dovodi do smanjenja potrošačkih cijena. No učinak bumeranga kaže da kad jednom imamo pristup jeftinijem izvoru energije koji nam omogućuje da uštedimo energiju i novac, nastojimo koristiti više energije, zanemarujući potencijalne uštede. Jednostavan primjer je kupovina ekonomičnog automobila koji onda vozimo češće i na kraće udaljenosti«, pojašnjava prof. Puck.

Inovacije i potrošnja

Ako ljudi novac koji štede kroz poboljšanu energetsku učinkovitost potroše na druge stvari, koje trebaju više energije, imat ćemo učinak neizravnog oporavka, dodaje.

Učinak »odskoka« također je značajan u kontekstu inovacije proizvoda; TV prijamnici s ekranima ravnog zaslona troše manje energije od tradicionalnih TV prijemnika s katodnim cijevima. Međutim, ljudi kupuju televizore sa sve većim i većim zaslonom, što rezultira povećanjem godišnje potrošnje električne energije, kaže energetski stručnjak.

Teoretski, inovacija bi trebala dovesti do poboljšane energetske učinkovitosti, a time i bolje energetske ravnoteže. U praksi to, u doba digitalizacije, međutim, nije slučaj. Inovacija ne mora nužno smanjiti potrošnju energije. Prema studiji tvrtke Morgan Stanley, globalna proizvodnja kriptovaluta kao što je bitcoin vjerojatno će potrošiti toliko električne energije 2018. godine kao što to čini cijela Argentina, navodi Puck.

»Štedljivi« automobilski motori

Zanimljiv je primjer poboljšanja učinkovitosti motora s unutarnjim izgaranjem u automobilskoj industriji. Sedamdesetih godina prosječni automobil na europskim cestama, primjerice »renault 4« s jednolitrenim motorom od 34 KS trošio je oko 7 litara benzina na sto kilometara. Pedesetak godina kasnije njegovi nasljednici iz motora sličnog obujma razvijaju i 120 KS (gotovo četiri puta veća učinkovitost), no potrošnja je zapravo ista; sedam litara. Razloga ima više; na otvorenoj cesti ne vozimo 80 km/h, već 130 km/h i više. Auti su veći i zbog dodatne opreme (zračni jastuci, servo-uređaji, klimauređaji itd.) koje u vrijeme legendarne »četvorke« nije bilo, postali bitno teži, a tu masu treba pokrenuti. Ukratko, s rastom učinkovitosti motora porasli su i naši apetiti u vožnji i potreba za komforom i sigurnošću, a nauštrb energetske uštede koju potrošači u konačnici zanemare.(N.H.)

Na vedre, sunčane dane, zelene elektrane pohranjuju dosta energije u mrežu, navodi Puck. Kao rezultat toga, cijene električne energije padaju ispod nule, a sustav pokreće rizik od urušavanja. Paradoks ove situacije jest to da pogođeni proizvođači moraju svojim kupcima platiti, kako bi se oslobodili suvišne električne energije. Prema riječima stručnjaka, čak i uređaji za skladištenje, koji energiju pohranjuju pumpanjem vode u spremnike u planinama, troše više energije nego što je pohranjuju.

Izazov budućnosti

– Veliki izazov budućnosti bit će razviti učinkovite načine pohrane energije, objašnjava prof. Puck, dodajući kako nakon što se oni otkriju, države više neće morati u inozemstvu prodavati višak proizvedene energije.

– Razumna je pretpostavka da visoke cijene nafte potrošačima obnovljive izvore energije čine prihvatljivima, kaže prof. Puck. Kada su cijene visoke, ljudi žele potražiti alternativne, jeftinije izvore energije kako bi uštedjeli novac. Za zaključiti je da visoke cijene nafte imaju neželjene učinke. Tvrtke koje proizvode naftu i plin među vodećim su investitorima u obnovljive izvore jer moraju inovirati i razvijati nove poslovne modele kako bi ostvarili dugoročni uspjeh. Međutim, vjerojatnije je da će odgoditi ili smanjiti ulaganja budući da su njihovi trenutni poslovni modeli iznimno uspješni, što znači da će, unatoč povoljnom scenariju cijena, prijelaz na obnovljive izvore biti mnogo sporiji nego što se očekivalo, zaključuje Puck.

Stoga, kad u svom kućanstvu običnu žarulju zamijenimo štednom, uštede neće biti ako odmah pohitamo kupiti, na primjer, jači hladnjak.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka