ZAGREB – Europodručje, odnosno 19 država članica Europske unije koje su prihvatile zajedničku valutu, treba funkcionirati kao švicarski sat, a stabilna eurozona ključan je element budućnosti svih 27 članica EU-a. Slikoviti je to prikaz obavljenog prijedloga Europske komisije o mogućim daljnjim mjerama za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije.

Dokument se temelji na Bijeloj knjizi o budućnosti EU-a, a »jedinstvena« ekonomska i monetarna unija trebala bi u potpunosti saživjeti 2025. godine. Stabilna i prosperitetna eurozona, naime, privukla i i druge članice da joj se pridruže. Kako navodi Komisija, sve bi države članice trebale moći postati dio ekonomske i monetarne unije.

U naredne dvije godine, prema prijedlogu Komisije treba dovršiti stvaranje istinske financijske unije. Drugim riječima, do kraja 2019. godine trebalo bi zaokružiti već započeto stvaranje bankarske unije te unije tržišta kapitala. Tako, s jedne strane, valja dovršiti reforme s ciljem smanjenja i podjele rizika u bankarskom sektoru uz istodobno povećanje otpornosti europskih banaka. Istinsko tržište kapitala, pak, realnom sektoru bi trebalo osigurati i inovatniji te raznovrsniji pristup financiranju.

Konkretno, u narednih nešto više od godinu dana, trebalo bi, među ostalim, usvojiti strategiju za smanjenje nepodmirenih zajmova, provesti daljnje mjere za smanjenje rizika u financijskom sektoru, dovršiti projekt Jedinstvenog fonda za sanaciju, ali i postići dogovor oko zajedničkog sustava osiguranja depozita na razini eurozone.

Sve to pratit će i planirano dodatno jačanje Europskog semestra. Tako će Komisija nastojati potaknuti suradnju i dijalog s državama članicama, što podrazumijeva i nacionalne parlamente, socijalne partnere i ostale zainteresirane strane. Vidjet će i je li moguće uspostaviti bolju koordinaciju između godišnjeg postupka europskog semestra i višegodišnjeg pristupa reformama na nacionalnim razinama.

Od 2020. pa narednih pet godina iskoristiti bi se trebalo za dovršetak »euro arhitekture«. To bi uključilo dalekosežnije mjere za upotpunjavanje finacijske unije, što bi moglo rezultirati i promjenama u načinu tretiranja državnih obveznica.

Dovršetak ekonomske i monetarne unije nije sam po sebi cilj, ističe Komisija navodeći kako je to potrebno učiniti da bi se osigurala radna mjesta, rast, socijalna pravednost, ekonomska konvergencija i financijska stabilnost.