Vrhovni sud FBiH

Obrazovanje na hrvatskom i bosanskom jeziku nije segregacija

Hina

REUTERS

REUTERS

Osnivanje ili održavanje posebnih odgojno obrazovnih ustanova sustava zbog vjerskih ili jezičkih razloga ne predstavlja diskriminaciju, navodi se



Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine presudio je da školska nastava po zasebnim programima na hrvatskom, odnosno bosanskom jeziku u tom entitetu ne diskriminira djecu i u skladu je s konvencijom koja štiti pravo djece na posebnosti zbog vjerskih Ili jezičnih razloga, prenose u četvrtak mediji.


Presuda Vrhovnog suda dostavljena je ministarstvu obrazovanja Srednjobosanske županije protiv koje je tužbu podnijela udruga Naša prava iz Sarajeva.


Udruga Naša djeca tražila je ukidanje zasebnih nastavnih planova i programa i prakse postojanja dviju škola pod jednim krovom koje pohađaju hrvatska i bošnjačka djeca.Vrhovni sud Federacije BiH time je odbacio zahtjev za revizijom presude Županijskog suda u Travniku koji je također ocijenio da rad po posebnim nacionalnim planovima i programima nije oblik diskriminacije i segregacije djece.

»Mogućnost i postojanje dva nastavna plana i programa na bosanskom i hrvatskom jeziku sa zajedničkom jezgrom 70 posto suglasno je i s Konvencijom protiv diskriminacije u odgoju obrazovanju koju je BiH ratificirala«, navodi se u sudskoj presudi Vrhovnog suda FBiH koju je potpisala predsjedavajuća vijeća Fatima Imamović.




Osnivanje ili održavanje posebnih odgojno obrazovnih ustanova sustava zbog vjerskih ili jezičkih razloga ne predstavlja diskriminaciju, navodi se.


Udruga je zatražila reviziju pravomoćne presude Županijskog suda u Travniku protiv ministarstva obrazovanja Srednjobosanske županije, ali i osam školskih ustanova u Vitezu, Bugojnu, Busovači, Uskoplju, Jajcu i Gromiljaku kod Kiseljaka.


Pri izricanju odluke Vrhovnom sudu pozvali su se na Izvještaj Odbora za ljudska prava usvojen na sjednici Vijeća ministara BiH u kojemu ‘proizlazi da je u obrazovanju došlo do poboljšanja, te da 70 posto sadržaja u nastavnim planovima čini zajednička jezgra.


»Time su uklonjeni elementi segregacije«, navodi se.


Na obrazovanju na materinskom jeziku inzistiraju hrvatske političke stranke, a fenomen dviju škola pod jednim krovom nastao je nakon rata na poticaj Ureda visokog međunarodnog predstavnika koji je na time nastojao pomoći povratku prognanika i uključivanju njihove djece u obrazovni sustav.