Obnovljivi izvori prvi puta pretekli ugljen u proizvodnji struje u Njemačkoj

Hina

Reuters

Reuters



Obnovljivi izvori u prošloj su godini u Njemačkoj prvi put pretekli ugljen i postali glavni izvor za dobivanje električne struje, s udjelom u ukupnoj proizvodnji nešto većim od 40 posto, pokazalo je najnovije istraživanje.


U godini ranije udio obnovljivih izvora u proizvodnji struje iznosio je 38,2 posto, a u 2010. samo 19,1 posto, pokazuje u četvrtak objavljeno istraživanje organizacije za primijenjenu znanost Fraunhofer.


Promjena na ljestvici za 2018. i uspon obnovljivih izvora predstavljaju napredak u provedbi plana prema kojem bi najveće europsko gospodarstvo do 2030. trebalo iz obnovljivih izvora dobivati 65 posto električne energije.




Ta će tranzicija biti skupa budući da Njemačka do 2022. namjerava odustati od nuklearne energije i radi i na planovima reguliranog napuštanja ugljena u duljem vremenskom razdoblju.


Istraživanje Fraunhofera pokazuje da je proizvodnja struje iz energije sunca, vjetra, biomase i vode lani u Njemačkoj porasla za 4,3 posto, na 219 teravatsati.


Ukupno je proizvedeno 542 Twh struje, ako se u obzir uzmu svi izvori, uključujući i fosilna goriva, od kojih je ugljen činio 38 posto.


Bruno Burger, autor istraživanja, ističe da bi se udio obnovljivih izvora u proizvodnji struje i ove godine trebao zadržati iznad 40 posto.


«On neće pasti ispod 40 posto u 2019. jer se instaliraju novi kapaciteti za proizvodnju iz obnovljivih izvora a klimatski obrasci neće to dramatično promijeniti «, pojasnio je.


Skeptici tvrde da proizvodnja struje iz obnovljivih izvora samo zrcali povoljne klimatske obrasce i da se ne može smatrati dokazom o doprinosu tog sektora sigurnoj opskrbi energijom.


Istraživanje Fraunhofera pokazuje da je udio Sunčeve energije u proizvodnji struje u Njemačkoj lani uvećan za 16 posto, na 45,7 Twh, zbog duljeg ljeta. Instalirano je 3,2 gigawatta novih kapaciteta koji sada ukupno iznose 45,5 gigawatta, prema podacima iz istraživanja.


Iz energije vjetra proizvedeno je 111 Twh struje, uključujući vjetroelektrane na kopnu i na moru ukupnog kapaciteta gotovo 60 GW. Vjetroelektrane su tako bile zaslužne za 20,4 posto ukupno proizvedene struje u Njemačkoj.


Energija vjetra time je zauzela drugo mjesto na ljestvici pojedinačnih izvora, nakon domaćeg ugljena čiji je udio u proizvodnji struje iznosio 24,1 posto.


Postrojenja koja su za pogonsko gorivo koristila ugljen iz uvoza proizvela su 75,7 Twh struje, s udjelom u ukupnoj proizvodnji od 13,9 posto.


Hidroenergija je činila tek 3,2 posto ukupne proizvodnje električne energije, s proizvedenih 17 TWh struje, budući da su zbog ekstremnih ljetnih vrućina rijeke presušile a oborine su bile slabe.


Udio biomase u proizvodnji struje iznosio je 8,3 posto.


Plinske termoelektrane sudjelovale su u prozivodnji struje sa 7,4 posto a nuklearne s 13,3 posto. Ostatak su činili nafta i spalionice otpada.


Njemačka je u 2018. bila neto izvoznik struje, s izvezenih 45,6 TWh. Najviše je izvozila u Nizozemsku a najviše uvozila iz Francuske.