Kibernetska obrana

Njemačka ustrojila zapovjedništvo za informatičko ratovanje: Ove godine zabilježeno 284.000 pokušaja upada u elektronski sustav njihove vojske

Danko Radaljac

Reuters

Reuters

U isto vrijeme, Hrvatska se ne muči previše s novim prijetnjama u sigurnosnom pogledu. Nacionalna strategija kibernetičke sigurnosti je jedini državni strateški dokument koji se bavi približno sličnim područjem. Samo približno, jer je glavno usmjerenje čitave Strategije je kibernetski kriminal, a ne kibernetsko bojište



Njemačka vojska od ovog vikenda ima i svoju šestu granu, nakon kopnene vojske, zrakoplovstva, mornarice, medicinske i logističke službe. Radi se o Zapovjedništvu za kibernetsko i informatičko ratovanje, čime je Njemačka postala prva europska država koja je ovaj vid novog ratišta postavila visoko u obrambenoj strukturi.


Zapovjedništvo u ovoj fazi broji 200-tinjak pripadnika, ali cilj je njemačke vojske do kraja godine kompletni kontigent ljudstva koje se nosi s kibernetičkim dijelom ratovanja staviti pod njihov kišobran.


A tu onda govorimo o 13.500 osoba, što direktno iz vojnih postrojbi i institucija, što civilnih podizvođača, koji su potrebni zbog specifičnih znanja koje ovo polje rada zahtijeva. Uz sve to, kako pišu njemački mediji, Bundeswehr izuzetno intenzivno radi na privlačenju mladih stručnih ljudi, kako bi ojačali svoje resurse u borbi na kibernetičkom bojištu.




U isto vrijeme, Hrvatska se ne muči previše s novim prijetnjama u sigurnosnom pogledu. Kako je Novi list već pisao prije pola godine, Nacionalna strategija kibernetičke sigurnosti je jedini državni strateški dokument koji se bavi približno sličnim područjem. Samo približno, jer je glavno usmjerenje čitave Strategije je kibernetski kriminal, a ne kibernetsko bojište. Pri tome, Ministarstvo obrane se u čitavom dokumentu spominje tek rubno.


Trenutačno u čitavom opsegu Oružanih snaga Republike Hrvatske postoji tek jedna ustrojstvena jedinica koja se iole bavi elektronskim i kibernetičkim pitanjima. Radi se o nekadašnjoj Središnjici elektronskog izviđanja (SEI), koja je prije nekoliko godina skupa s Vojno-obavještajnom bojnom uključena u Središnjicu obavještajnog djelovanja (SOD).


No, SEI se bavi uglavnom elektronskom špijunažom, odnosno kako se moderno stručno zove ELINT-om i SIGINT-om, elektronskim i signalnim obavještajnim radom. Pri tome, njihovi resursi su takvi da to obavljaju i za sve druge, dakle i civilne, obavještajne agencije. Pojednostavljeno kazano, SEI, odnosno SOD, bave se ofanzivnim djelovanjem, a ne obranom na kibernetičkom bojištu.


Nijemce je pak još lani situacija s brojnim pokušajima napada na njihove vojne elektronske resurse potaknula da krenu u organiziranje novog zapovjedništva. Uobičajenom germanskom efikasnošću, to su uspjeli obaviti u manje od godine dana.


Za ilustraciju koliko je ovaj segment nacionalne obrane bitan, svakako može poslužiti službeni podatak njemačkog ministarstva obrane. Naime, samo u prvih devet tjedana ove godine zabilježeno je 284.000 pokušaja upada u elektronski sustav njemačke vojske.