ZAGREB  Zastupnici Europskog parlamenta uvjerili su se prošloga tjedna kako Europska unija izgleda kad se vrati nekoliko desetljeća u prošlost. Jedan od onih koji su, putujući iz Bruxellesa na plenarnu sjednicu u Strasbourg, u praksi osjetili što znači ponovno uvođenje strogih graničnih kontrola, bio je i Tonino Picula.

»Kad sletim u Strasbourg i kad nas prebace u zgradu aerodroma, obično samo prođem jer često nemam niti prtljage. Ali, u međuvremenu je Francuska suspendirala Schengen prema Belgiji pa su nas prvi put dočekale kabine s graničnom policijom koja je vrlo detaljno pregledavala svaku putovnicu. Bila je, doduše, i jedna kabina na kojoj je pisalo da je za zastupnike Europskog parlamenta, no u njoj nije bilo nikoga. Zato smo svi čekali u istom redu«, opisuje hrvatski zastupnik.

Hoće li kolabirati?

Od sredine 1990-ih godina, Schengenski sporazum omogućava slobodno kretanje ljudi i roba preko unutrašnjih granica zemalja članica. Schengen stoga ima veliku ekonomsku važnost za zajedničko europsko tržište, a istovremeno za građane predstavlja najopipljiviju korist europske integracije. Pitanje koje se, međutim, u posljednje vrijeme sve češće nameće jest hoće li Schengen kolabirati pod teretom migrantske i sigurnosne krize u Europi.

Na njegovu neizvjesnu sudbinu opetovano upozoravaju i europski dužnosnici. Njemačka kancelarka Angela Merkel prošlog je tjedna, obraćajući se zastupnicima Bundestaga, dovela u pitanje opstanak postojećeg schengenskog sustava ako se zemlje članice EU-a ne dogovore oko solidarne raspodjele izbjeglica. Istoga dana u Strasbourgu, pred zastupnicima Europskog parlamenta, šef Europske komisije Jean-Claude Juncker vezao je sudbinu eura uz sudbinu Schengena.

 »Ako duh Schengena napusti naš teritorij i naša srca, izgubit ćemo više od Schengena. Jedistvena valuta nema smisla ako Schengen propadne«, kazao je Juncker, priznavši da je schengenski sustav »djelomično u komi«, ali da baš zato oni koji vjeruju u Europu moraju reanimirati duh Schengena.

S Junckerovima ocjenama slaže se i Picula koji ističe da je Schengenski sporazum »sporazum velikog kalibra«, koji je trebao naznačiti da je europski projekt prešao točku integracije s koje nema povratka. Picula podsjeća i na probleme drugog značajnog simbola europske integracije – zajedničke valute.

Golema šteta

»Euro je upao u probleme ranije. No, čini se da je sada konsolidiran, a da je Schengen postao bolesnik broj jedan«, ocjenjuje Picula, napominjući da je teško procijeniti u kojem će se smjeru razvijati situacija oko Schengena.

»I to ne samo zbog našeg načina života, nego i zbog ekonomije, u našem slučaju i zbog turizma«, kaže Jakovčić, aludirajući na činjenicu da je do Jadrana lakše stići ako nema zaustavljanja na granicama. Međutim, Jakovčić – kao i neki drugi eurozastupnici – poziva na oprez kad je u pitanju brzo pristupanje Hrvatske Schengenskom sustavu. Kao glavni razlog za oprez navodi manjak kvalitetne razmjene informacija između zemalja schengenskog prostora. To je problem koji treba hitno riješiti, smatra Jakovčić. Na bolju razmjenu svih sigurnosnih informacija, kako bi Schengen u potpunosti funkcionirao, pozvao je i eurozastupnik Jozo Radoš.

 »Ne možete stvoriti jednu sigurnosnu zonu, a da potpuna suradnja između sigurnosnih službi zemalja članica nije uspostavljena«, navodi se u priopćenju iz njegova ureda. I Picula smatra da Hrvatska treba nastaviti s pripremama za Schengen, ali istovremeno uzeti u obzir sve što se događa, pa i činjenicu da Schengen, u postojećem obliku, nije izdržao test.