Turska pred velikim iskušenjima

Napetost u Ankari nakon terorističkog napada: Vlada optužuje Kurde da su napali sami sebe!?

Denis Romac

Kurdi u jugoistočnom gradu Diyarbakiru prosvjeduju zbog subotnjeg terorističkog napada / Foto Reuters

Kurdi u jugoistočnom gradu Diyarbakiru prosvjeduju zbog subotnjeg terorističkog napada / Foto Reuters

Vlasti pokušavaju sugerirati tezu da su napad najvjerojatnije organizirali sami Kurdi, naglašavajući povezanost HDP-a i PKK-a, što je najizravnije izrekao jedan ministar u turskoj vladi, Veysel Eroglu



Nakon krvavog samoubilačkog napada u središtu Ankare, u kojem je ubijeno najmanje 97 ljudi, a stotine ih je ranjeno – najgoreg terorističkog napada u turskoj povijesti, kojeg analitičari već proglašavaju turskim 11. rujnom – napetost u glavnom turskom gradu osjeća se na svakom koraku, a jake policijske snage ne dopuštaju pristup mjestu tragedije. Gradskim ulicama cijelo vrijeme jure policijska vozila s uključenim sirenama.


Ono što se u Ankari događalo dan poslije tragedije zorno oslikava aktualno stanje u Turskoj. Kad se nekoliko tisuća ljudi okupilo kako bi odalo počast stradalima i položilo cvijeće na mjestu tragedije, ispred željezničkog kolodvora, specijalne policijske snage obučene za borbu protiv prosvjednika, opremljene vodenim topovima, u tome su ih spriječile, nakon čega je došlo do manjih izgreda. Prema svjedočenju očevidaca, policija je pritom upotrijebila i suzavac.


Budući da su prosvjednike spriječili u njihovoj namjeri da dođu do zgrade vlade i parlamenta, protuvladine demonstracije održane su na obližnjem trgu Sihhiye. Prosvjednici su za teroristički napad optuživali vladajuće, dok turska vlada rezolutno odbacuje svaku odgovornost za ovaj bezuman akt.


Prosvjede su organizirali sindikati i nevladine organizacije bliske ljevici i kurdskoj manjini, koja je bila glavna meta krvavog terorističkog napada, s obzirom na to da su u subotnjem napadu uglavnom stradali njezini pripadnici, koji su na prosvjed vlakovima i autobusima stigli iz drugih dijelova Turske.Vlasti »znaju krivce«

Iako još nitko nije preuzeo odgovornost za napad, turske vlasti već su pronašle krivce. Za pokolj sumnjiče pripadnike sunitske ekstremističke Islamske države ili pak zabranjene kurdske radničke stranke (PKK) – za koje je turski premijer Ahmet Davutoglu rekao da su, uz još dvije manje ljevičarske organizacije, »jedine sposobne za takav napad«.


Davutoglu tvrdi da postoje »snažne indicije« da su napad izvela dvojica bombaša samoubojica, koje je turska policija nakratko privela u Istanbulu i Ankari, ne isključujući mogućnost da je pritom došlo do pogreške od strane turskih sigurnosnih službi. Ako se pokaže da je to točno, turski premijer najavljuje sankcije za odgovorne.


Davutoglu o novonastaloj situaciji najavljuje i razgovore s dvjema glavnim opozicijskim strankama, kemalističkom Republikanskom narodnom strankom (CHP) i Strankom nacionalističkog pokreta (MHP), no na te razgovore odbija pozvati prokurdsku Narodnu demokratsku stranku (HDP), koja je na nedavnim izborima s osvojenih 13 posto glasova prvi put uspjela prijeći iznimno visoki 10-postotni izborni prag.


Vlasti, naime, pokušavaju sugerirati tezu da su napad najvjerojatnije organizirali sami Kurdi, naglašavajući povezanost HDP-a i PKK-a, što je najizravnije izrekao jedan ministar u turskoj vladi, Veysel Eroglu, nazvavši organizatore subotnjih prosvjeda »provokatorima koji zbog političkih razloga napadaju sami sebe«, što je pak u kurdskim redovima izazvalo zgražanje i ogorčenje.


Veza s ekstremistima


Na subotnjem proturatnom prosvjedu u Ankari, koji je završio krvoprolićem, sudjelovali su upravo pripadnici i sljedbenici HDP-a, želeći  prosvjedovati protiv vojne akcije koju su turske vlasti, prekršivši krhko primirje dogovoreno 2013. godine, prije nekoliko mjeseci pokrenule protiv naoružanih pripadnika zabranjene Kurdske radničke stranke u Iraku i u Turskoj.


Čelnici HDP-a pak vladu optužuju za veze s ekstremnom Islamskom državom, optužujući za napad »mafijašku državu« i tvrdeći da je vlada frizirala podatke o stradalima. Naime, dok se u službenim izvorima spominju brojke od 97 mrtvih i 246 ranjenih, neslužbeni podaci HDP-a govore o 122 smrtne žrtve te oko 500 ranjenih.


U Ankari i cijeloj Turskoj traje trodnevna žalost za stradalima, a na gotovo svakoj zgradi u Ankari izvješena je turska zastava, kao simbol nacionalnog jedinstva u teškim danima za ovu veliku zemlju, koja se nalazi pred najvećim iskušenjima u novijoj povijesti.


Tursku, naime,  očekuju izvanredni parlamentarni izbori, zakazani za 1. studenoga budući da nakon nedavnih izbora nitko nije uspio okupiti parlamentarnu većinu i zadnje je događaje nemoguće promatrati izvan tog konteksta.


Iako je PKK proglasio jednostrano primirje, rastuće nasilje i vojni sukob turskih vlasti s kurdskim pobunjenicima dovodi u pitanje održavanje izbora na jugoistoku zemlje, gdje živi kurdska manjina, a time će biti upitna i njihova legitimnost.



Prijevremeni parlamentarni izbori sazvani za 1. studenoga u Turskoj održat će se usprkos dvostrukom samoubilačkom napadu usred Ankare, izjavio je u ponedjeljak turski premijer Ahmet Davutoglu.– Održat ćemo te izbore, naglasio je Davutoglu koji vodi privremenu vladu do izbora sljedećeg mjeseca.Prokurdska oporba u međuvremenu je optužila turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana za subotnji atentat u Ankari. »Država je napala narod. Izrazi sućuti trebali bi se uputiti narodu, a ne Erdoganu«, napisao je na Twitteru Selahattin Demirtas, čelnik prokurdske Demokratske stranke naroda. Demirtas je pozvao oporbene stranke da na skorašnjim parlamentarnim izborima sruše Erdoganovu vlast. »Čekamo 1. studenoga«, datum izbora, rekao je on, »tad ćemo početi raditi na svrgavanju diktatora«. (Hina)


Pogoršanje situacije


Iako je na nedavne parlamentarne izbore izašla s namjerom osvajanja dvotrećinske većine, vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana nije uspjela osvojiti ni običnu, a nije postigla ni koalicijski dogovor s dvjema glavnim opozicijskim strankama, republikancima i nacionalistima. Prokurdski HDP nije ni pozvan na razgovore o formiranju vlade, a AKP je u svojoj retorici počeo otvoreno izjednačavati HDP i PKK, sugerirajući da je rastuća potpora prokurdskoj stranci odgovorna i za val nasilja u Turskoj.


Sigurnosna situacija u Turskoj počela se naglo pogoršavati i zbog rata u Siriji, osobito nakon što je Turska dopustila SAD-u pravo korištenja vojne baze Incirlik za napade na položaje Islamske države.


Turska se odlučila izravno uključiti u rat u Siriji pokretanjem zračnih udara na položaje Islamske države, ali i kurdskih snaga u Siriji i Iraku – iako su se upravo Kurdi zapravo jedini efektivno suprotstavili Islamskoj državi – na što je Islamska država odgovorila terorističkim napadima u Turskoj. Prvi takav napad dogodio se koncem ljeta u pograničnom gradu Suruču, kada je stradalo 33 ljudi, a potom i u Diyarbakiru u turskom dijelu Kurdistana, no subotnji dvostruki bombaški napad u Ankari bio je još smrtonosniji, zbog čega su se nad Turskom nadvili strah i neizvjesnost.