Reuters
Bojni kojom zapovijeda Njemačka u Litvi ove će se godine pridružiti američka vojska u Poljskoj, britanska u Estoniji i snage koje predvodi Kanada u Latviji
RUKLA Njemačka i NATO u utorak su potvrdili svoju predanost jačanju obrane istočne europske granice s Rusijom nakon što je prva od četiri NATO-ve bojne stigla u Litvu.
Taj je potez dogovoren prošle godine, u vrijeme bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame. NATO njime pojačava svoju prisutnost u regiji na razinu koja nije viđena od Hladnog rata, kao odgovor na rusku aneksiju Krima i tvrdnji da Moskva podržava separatistički sukob u istočnoj Ukrajini, što Rusi odbacuju.
Bojni kojom zapovijeda Njemačka u Litvi ove će se godine pridružiti američka vojska u Poljskoj, britanska u Estoniji i snage koje predvodi Kanada u Latviji.
Od pobjede Donalda Trumpa krenule su sumnje oko američke predanosti NATO-u jer je on tijekom svoje predsjedničke kampanje rekao da je »jako nepravedno« što američki saveznici ne ulažu više novaca u savez.
Njemačka ministrica obrane Ursula von der Leyen istaknula je da ju je telefonski razgovor s američkim ministrom obrane Jamesom Mattisom ponovno uvjerio u tu predanost.
»Nakon našeg razgovora nemam sumnje o njegovom dubokom uvjerenju o važnosti NATO-a i predanosti Amerikanaca onome što je dogovoreno u tom savezu«, naglasila je ministrica tijekom ceremonije dobrodošlice u litavskoj vojnoj bazi Rukla, 100 kilometara udaljenoj od ruske granice.
Von der Leyen će se prvi put sastati s Mattisom u petak u Washingtonu.
Trump je u telefonskom razgovoru s glavnim tajnikom saveza Jensom Stoltenbergom u nedjelju prihvatio poziv na susret s europskim čelnicima u svibnju.
Predsjednica Litve Dalia Grybauskaite naglasila je kako je njemačka bojna stigla »na pravo mjesto u pravo vrijeme«, dodavši kako se nada da će on ostati u miru.
