'Moramo poštovati želje ljudi': Juncker najavio ukidanje prakse pomicanja sata

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u svom je govoru o »stanju Unije« u Europskom parlamentu najavio višestruko jačanje Frontexa kako bi se zaustavile ilegalne migracije i zatražio ukidanje prakse pomicanja sata ljeti.

Prihvati li se njegov prijedlog, Frontex bi narastao s 1500 na 10.000 ljudi do 2020. godine i dobio nove ovlasti.

Populističke snage u EU-u, uključujuči vlade Italije, Austrije i srednjoeuropskih zemalja, traže da Bruxelles napravi više u suzbijanju migracija.

Govoreći o migracijama, ocijenio je da nisu svi u EU preuzeli primjeren odnos solidarnosti i odgovornosti.

Ad hoc rješenja za svaki brod s migrantima nisu dostatna, ocijenio je Juncker pozvao austrijsko predsjedanje Vijećem da poduzme odlučne korake prema pravom rješenju za uravnoteženu reformu sustava azila.

»Moramo imati zajednički sustav azila i odgovor na pitanje vraćanja migranata«, rekao je Juncker i dodao da Europi trebaju legalni, »kvalificirani migranti«.

Izrazio je protivljenje unutarnjim granicama u Uniji jer bi, kako je rekao, to bio »korak unazad«, ali zagovara učinkovit sustav zaštite granice.

»Moramo završiti uspostavu sigurnosne unije. Europljani s pravom očekuju da budu sigurni i zaštićeni i stoga smo, iizmeđu ostalog, predložili nova pravila oko uklanjanja terorističkog sadržaja s interneta u roku od sat vremena«, kazao je Juncker.

»Moramo prestati s tim pomicanjem kazaljki«, rekao je Juncker, dodavši kako će zemlje članice izabrati hoće li preći na tzv. »ljetno vrijeme« cijele godine ili će se vratiti na ono kakvo je bilo prije uvođenja ljetnog računanja vremena (tzv. »zimsko« vrijeme).

U anketi Europske komisije o tome provedenoj od srpnja do kolovoza sudjelovalo je rekordnih 4,6 milijuna ljudi i velika većina izjasnila se protiv pomicanja kazaljki.

»Moramo poštivati želje ljudi«, kazao je Juncker.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker želi da Europska unija promovira euro kao globalnu valutu koja će parirati američkom dolaru, kazao je neimenovani europski dužnosnik uoči Junckerova govora o stanju Unije u Europskom parlamentu.

Junckera brine, između ostalog, što su cijene energenata koji se uvoze u Europsku uniju najvećim dijelom iskazane u dolarima iako tek mali dio tog uvoza dolazi iz Sjedinjenih Država.

Bude li »političke volje«, predsjednik EK smatra da je moguće da se cijene u većoj mjeri iskazuju u eurima, navodi neimenovani dužnosnik EU-a.Norveška puno izvozi u EU i iskazuje cijene tih proizvoda u eurima dok druge zemlje koriste dolare, podsjeća taj izvor, izdvajajući u toj skupini zemlje u regiji Perzijskog zaljeva i Rusiju.

Budući da se SAD u predsjedničkom mandatu Donalda Trumpa po svemu sudeći povlači iz međunarodnih aranžmana, EU bi mogao iskoristiti povoljni trenutak i potaknuti veću upotrebu eura, dodao je on uoči Junckerova govora u EP-u.

Za Europu bez podjela, za dodatno jačanje pete ekonomije svijeta

Predsjednik Europske komisije (EK) Jean-Claude Juncker u srijedu je u govoru o stanju Unije kazao da je europski blok kao peta ekonomija u svijetu koja predstavlja 40 posto svjetskog BDP-a postao nezaobilazna sila te pozvao na daljnje snaženje i povezivanje Europe kako bi postala još istaknutiji čimbenik na globalnoj sceni.

Juncker je na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu održao svoj posljednji govor u mandatu ove Komisije.

»EU je peta ekonomija u svijetu. Predstavljamo 40 posto svjetskog BDP-a. Mi, kao Unija, smo postali nezaobilazna sila«, rekao je Juncker i pozvao na još snažniju i ujedinjeniju Europu koja će onda i svojim članicama omogućiti da pokažu najbolje od sebe.

Prema njegovim riječima, EU mora uzeti sudbinu u svoje ruke, tj. da je »došlo vrijeme europskog suvereniteta«.

»Europa mora moći igrati ulogu na svjetskoj sceni, kao Unija, u oblikovanju globalnih događanja. Mora postati suvereniji čimbenik u međunarodnim odnosima«, rekao je Juncker.

Ocijenio je da u trenutku kada je međunarodni poredak doveden u pitanje, »i jučerašnji savezi nisu i sutrašnji savezi«, svijet treba snažnu Europu.

»Protiv svakog sam unilateralizma i uvijek ću ostati vjeran multilateralizmu«, poručio je predsjednik EK-a.

Izgradnja jedinstvenije Europe

Europsku uniju je nazvao jamcem mira i založio se za domoljublje koje promiče zajedništvo, a osudio nacionalizam koji se temelji na isključivosti.

»Recimo ne nacionalizmu, ali da oduševljenom patriotizmu koji ima dva kratka, europski i državni. Europa i njene države moraju voljati Europu i svoje države kako bi stajali na nogama«, kazao je Juncker.Poručio je da u Europi ne bi smjelo biti podijela i pozvao na približavanje istoka i zapada Europe.

Podsjetio je da je proširenje EU-a bio i ostao njegov uspjeh je istaknuo da »moramo definirati naš stav prema zapadnom Balkanu«.

»Proširenjem smo pomirili geografiju i povijest, ali još moramo dosta učiniti. Trebamo definirati naš stav prema zapadnom Balkanu, ili će drugi oblikovati sudbinu našeg susjedstva«, upozorio je prvi čovjek Komisije.

Također je upozorio i izrazio zabrinutost zbog stanja slobode medija vladavine prava u nekim zemljama i kazao da će se opirati svakom pokušaju udara na vladavinu prava.

»Neki potpuno pokušavaju ugušiti određene rasprave, to ne smijemo dopustiti. Bez slobodnog tiska nema demokracije. Zabrinuti smo zbog stanja u nekim zemljama i članak 7 tu ne smije dolaziti u pitanje«, smatra Juncker, dodavši da poštivanje vladavine prava nije opcija već obaveza.

U cilju snažnije i relevantnije Unije na globalnom planu, založio se za produbljenje ekonomske i monetarne unije kako bi i euro, koji je iza američkof dolara druga valuta na svijetu, dobio na još većoj važnosti.

U svom je govoru kazao da je izazova sve više i da je svijet sve nestabilniji i stoga »ne smije biti predaha u izgradnji jedinstvenije Europe«.

Također je istaknuo potrebu jačanja Europske granične i obalne straže za bolju zaštitu vanjskih granica povećanjem s 1500 na 10.000 graničnih stražara do 2020. i novim ovlastima.Što se Brexita tiče, nastavio je, to je još jedno pitanje gdje EU treba pokazati svoje ‘liderstvo’.

»Poštujemo britansku odluku o izlasku iz Unije, ali želimo i da britanska vlada shvati da Britanija ne može više biti u istom povlaštenom položaju kao zemlja članica, jer više nije dio našeg jeinstvenog tržišta«, rekao je Juncker.

Istaknuo je da EU želi spriječiti »tvrdu granicu« u Sjevernoj Irskoj i da će braniti sve točke sporazuma od Velikog petka.

»No, nakon 29. ožujka 2019.. Ujedinjeno Kraljevstvo nikada neće biti neka obična treća zemlja za nas, već jako blizak susjed i partner (…) podržavam premijerku Theresu May u nastojanjima da sklopimo ambiciozno partnerstvo nakon brexita«, kazao je Juncker.

»To dugujemo našim građaima i tvrtkama«, dodao je.

Novi savez Europe i Afrike

Osvrnuvši se na Afriku, kontinent koji će do 2050. brojati 2,5 milijardi stanovnika, Juncker je kazao da treba više ulagati u odnose s tim kontinentom.

»Afrika ne treba milosrđe, već uravnoteženo partnerstvo. To partnerstvo treba i nama i u budućnosti naš angažman treba biti recipročan«, rekao je Juncker.EK, pojasnio je, predlaže novi savez za ulaganje i održivi razvoj.

»Danas predlažemo novi savez za održive investicije i radna mjesta između Europe i Afrike koji bi mogao pridonijeti otvaranju 10 milijuna radnih mjesta u Africi u narednih pet godina«, kazao je Juncker.

Podsjetio je da trgovina između dvije strane nije zanemariva, da se 36 posto afričke trgovine odvija s EU, ali da je to još uvijek nedovoljno.

»Vjerujem da bi veći broj trgovinskih sporazuma s Afrikom trebali preoblikovati u sporazum o slobodnoj trgovini između dva kontinenta«, kazao je Juncker.

Predsjednik Komisije nije zaboravio spomenuti i predstojeće europske izbore u svibnju 2019. i kazao da je prioritet osigurati slobodne i poštene izbore koje treba zaštititi od »manipulacija treće strane«.Juncker je zatražio i ukidanje prakse pomicanja sata. »Moramo prestati s tim pomicanjem kazaljki«, rekao je Juncker, dodavši kako će zemlje članice izabrati hoće li preći na tzv. »ljetno vrijeme« cijele godine ili će se vratiti na ono kakvo je bilo prije uvođenja ljetnog računanja vremena.

Govor je završio riječima da smo svi odgovorni za Europu današnjice i da moramo preuzeti odgovornost za Europu sutrašnjice.

»Takva je povijest: parlamenti i komisije dolaze i odlaze, ali Europa ostaje«, kazao je Juncker uz poetičan dodatak da »drveće koje danas sadimo mora pružiti sjenu i zaštititi naše praunuke bilo da dolaze s istoka ili zapada, sjevera ili juga«.