Izvršna direktorica Christine Lagarde kazala je kako od uspjeha tih nastojanja ovisi i oporavak američkog gospodarstva
WASHINGTON Izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde pozvala je u utorak Sjedinjene Države da povećaju potporu MMF-u u saniranju dugova europskih zemalja, ističući da od uspjeha tih nastojanja ovisi i oporavak američkog gospodarstva.
Govoreći na skupu u Washingtonu, Lagarde je rekla da 187-članom MMF-u treba više “vatrene moći” u borbi protiv financijske krize diljem svijeta, tvrdeći kako je u američkom interesu sudjelovati u pomoći Europi.
“Amerikanci bi se mogli zapitati: zašto bi nas brinulo ono što se događa u ostatku svijeta? Zar mi nemamo svoje probleme?” , rekla je Lagarde, prema izvacima iz pripremljenog govora koji je objavio France Press. ”Odgovor je jednostavan: U današnjem svijetu, ne možemo si priuštiti luksuz boravka u našim mentalnim dvorištima”, kazala je. ”Ako europsko gospodarstvo posrne, američki oporavak i američka radna mjesta bit će ugroženi. Tako da Amerika ima veliki udio u onome kroz što Europa sada prolazi… i onome kroz što svijet prolazi”, rekla je čelnica MMF-a.
Legarde je to izjavila na 64. obljetnici potpisivanja Marshallova plana, s kojim je tadašnji predsjednik SAD Harry Truman osigurao zajam bez presedana za obnovu poslijeratne Europe.
Američki dužnosnici, uključujući i ministra financija Timothya Geithnera, deklarativno su podupirali napore MMF-a da ojača svoje resurse u borbi s financijskom krizom, no to nisu potvrdili s povećanim uplatama.
Washington još nije ratificirao reforme MMF-a iz 2010., prema kojima bi trebao uplatiti 63 milijarde dolara više u blagajnu Fonda, po novom sporazumu o kvotama zemalja članica.
U godini kada se održavaju predsjednički i kongresni izbori, a Sjedinjene Države su i same duboko zadužena zemlja, povećanje sredstava za MMF-a ili slanje desetaka milijardi dolara u inozemstvo kako bi se pomoglo Europi, bilo bi ravno političkom samoubojstvu, ocjenjuje AFP.
Lagarde je zatražila od zemalja članica 500 milijardi dolara dodatnih sredstava za borbu protiv financijske krize, uključujući i za eventualne buduće paketa pomoći za eurozonu.
