Četvrtak, 24. svibnja 2012.
Dogovor Merkel - Sarkozy

MMF: Dogovor Pariza i Berlina »ključan«, ali nedovoljan

Foto Reuters
Foto Reuters
Autor: Novi list
Objavljeno: 6. prosinca 2011. u 18:21

Francuska i Njemačka poslat će pismo predsjedniku Europskog vijeća s prijedlogom da se na ovotjednom summitu EU-a pokrene procedura za izmjenu temeljnog ugovora Unije

PARIZ  Direktorica Međunarodnoga monetarnog fonda Christine Lagarde (MMF) pozdravila je dogovor Pariza i Berlina o promjeni temeljnog ugovora Europske unije, no drži da je to nedovoljno za krajnje teško gospodarsko stanje, javljaju agencije.

»Ključan je taj početak dogovora«, rekla je Lagarde pred Europskim institutom u Washigntonu u ponedjeljak navečer po američkom vremenu. No taj »korak nije dovoljan (...) i trebat će mnogo više da se cjelokupno stanje riješi i vrati povjerenje, ne samo tržišta već i ulagača, potrošača, onih koji moraju provesti strategije za dvije, tri, četiri godine, za one koji žele otvarati nove tvornice u koje će ulagati«, rekla je Lagarde.

Direktorica MMF-a zabrinuta je za svjetsko gospodarstvo zbog dužničke krize u eurozoni. Rekla je da su vlade u Rusiji, Kini, Japanu, Peruu, Meksiku, Brazilu, sve koje je posjetila u zadnja tri tjedana, izrazile zabrinutost za posljedice europske krize.

Zbog usporavanja rasta u Europi i drugdje MMF je u četvrtak upozorio da će se »vjerojatno« u siječnju smanjiti predviđanja svjetskoga rasta za 2012.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel objavili su  zajednički prijedlog jačanja proračunske discipline u eurozoni kako bi obnovili izgubljeno povjerenje zbog dužničkih kriza pojedinih zemalja eurozone. Slijede ključne točke dogovora:

Izmjena temeljnog ugovora Unije

Francuska i Njemačka poslat će u srijedu pismo predsjedniku Europskog vijeća Hermanu Van Rompuyu s prijedlogom da se na ovotjednom summitu EU-a pokrene procedura za izmjenu temeljnog ugovora Unije kako bi se uvela stroža pravila o deficitima država eurozone.

Ako za izmjene ugovora ne bude svih 27 članica EU-a, Berlin i Pariz će ustrajati na posebnom ugovoru članica eurozone, otvoren svima koji mu se žele priključiti.

Sarkozy i Merkel izjavili su kako jasnu odluku o tome žele do kraja tjedna, a nacrt ugovora bi se potom izradio do sredine ožujka i naposlijetku krenulo u ratifikaciju.

Nova proračunska pravila

Izmjenama ugovora uvele bi se automatske sankcije protiv zemlje koja ne poštuje limit proračunskog manjka od tri posto BDP-a. Sankcije bi se uvele na prijedlog Europske komisije, osim ako protiv takve odluke ne glasa većina zemalja članica.

To je suprotno sadašnjoj proceduri po kojoj većina članica mora glasovati za uvođenje sankcija. Usklađeno »zlatno pravilo«, koje od vlada traži da uravnoteže proračun u određenom razdoblju, trebalo bi ući u ustave svih 17 članica surozone.

 Europski sud pravde odlučivao bi o tome jesu li nacionalna »zlatna pravila« u skladu s europskim ugovorom, ali neće imati ovlasti ukidanja pojedinačnih nacionalnih proračuna.

Zaštita vlasnika obveznica

Sarkozy i Merkel su se dogovorili da se u statutu budućeg Europskog stabilizacijskog mehanizma, jasno navede da je otpis duga privatnih vlasnika obveznica bio jedinstven slučaj. EU će u budućnosti slijediti načela i procedure MMF-a kako bi obveznice u eurozoni bile jednako sigurne kao i javni dug bilo gdje u svijetu.

To znači da je Njemačka odustala od zahtjeva da se u novim obveznicama eksplicitno navede klauzula po kojoj bi privatni vlasnici obveznica mogli sudjelovati u troškovima financijske pomoći nekoj članici eurozone.

Većinsko glasovanje

Francuska i Njemačka predlažu da se sve odluke u Europskom stabilizacijskom fondu (ESM) donose kvalificiranom većinom, odnosno s kvotom od 85 posto glasova umjesto sadašnjeg jednoglasnog odlučivanja.

 Merkel je pojasnila da bi se tako spriječilo da jedna zemlja blokira cijelu eurozonu, što se dogodilo kada je Finska poduprla povećanje stabilizacijskog fonda eurozone u zamjenu za osiguranja na kredite Grčkoj ili kada je manji partner u vladajućoj koaliciji u Slovačkoj bio protiv povećanja fonda i tako vladi otežao donošenje odluke.

Predložena »supervećina« dala bi velikim zemljama poput Francuske, Njemačke i Italije pravo veta, ali ne i manjim članicama eurozone.

Mjesečni sastanci

Sarkozy je predložio mjesečne sastanke europskih čelnika sve do kraja krize na kojima bi se razmatrale mjere za postizanje gospodarskog rasta. Merkel je rekla da bi jedna od tema trebala biti i reforma tržišta rada i usklađenost sustava socijalne pomoći.

Europska središnja banka

Dvoje čelnika potvrdila su dogovor iz Strasbourga od 24. studenoga o tome da imaju povjerenja u Europsku središnju banku, da poštuju njezinu neovisnost i da će se suzdržati od bilo kakvih zahtjeva prema banci vezano za mjere izlaska iz krize.

Obveznice eurozone

Sarkozy i Merkel izričito su odbacili mogućnost izdavanja obveznica eurozone. Sarkozy je rekao da one »niti u kojem slučaju nisu rješenje za krizu« i da bi bilo suludo kada bi Njemačka i Francuska plaćale dugove zemalja koje ne mogu kontrolirati svoj dug. 

Komentari

Morate biti prijavljeni ako želite ostaviti komentar. Prijavi se / Registriraj se

Iz kategorije: Svijet

Pogledaj sve

Ajme meni...

Pročitaj sve
    • "Karamarko vraća HDZ-u stari sjaj. "
    • Ćićo:Štuko e pitura fa bela figura.
    • Jovanović: "Pripremamo zakonodavnu oluju. "
    • Ćićo:Puši, puši, moj vitriću.