Kinezi spremni investirati u Sloveniju; zanima ih gradnja drugog bloka u Krškom

Hina

»Naravno da Kineze zanimaju veliki projekti od više stotina milijuna ili milijarda eura«, rekao je u razgovoru Raščan, dodavši da su takvi veliki projekti u Sloveniji gradnja drugog bloka nuklearke u Krškom, o čemu još nema definitivne odluke, te drugi kolosijek pruge između slovenske luke Koper i Divače, koji bi omogućio razvoj i veći kapacitet te luke koja se već profilirala u transportu roba s Dalekog istoka za potrebe država srednje Europe, osobito u kontejnerskom prometu



LJUBLJANA Za moguću gradnju drugog bloka nuklearke Krško zanimaju se i kineski investitori, otkrio je u razgovoru za »Delo« od četvrtka Stanislav Raščan, čelnik odjela za gospodarsku diplomaciju u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova, koji je pratio slovenskog premijera Miru Cerara na susretu lidera 16 država iz srednje i istočne Europe s kineskim premijerom Li Keqiangom u Beogradu.,na kojem je bilo riječi o potencijalnim kineskim investicijama u te zemlje.


»Naravno da Kineze zanimaju veliki projekti od više stotina milijuna ili milijarda eura«, rekao je u razgovoru Raščan, dodavši da su takvi veliki projekti u Sloveniji gradnja drugog bloka nuklearke u Krškom, o čemu još nema definitivne odluke, te drugi kolosijek pruge između slovenske luke Koper i Divače, koji bi omogućio razvoj i veći kapacitet te luke koja se već profilirala u transportu roba s Dalekog istoka za potrebe država srednje Europe, osobito u kontejnerskom prometu.


»Kineskim smo investitorima rekli da će veliki projekti ići na međunarodni javni natječaj na koji će se morati prijaviti kao i drugi zainteresirani«, dodao je Raščan, dodavši da drukčije rješenje nije ni moguće, sukladno pravilima Europske unije.




Za investitore iz Kine strateški je najzanimljivija infrastruktura, odnosno luke, željezničke i cestovne veze te logistički centri i ostalo vezano uz promet, što se vidi iz sredstava koja su već uložili i još planiraju u povezivanje grčke luke Pirej, u kojoj imaju dugogodišnju koncesiju, preko Makedonije i Srbije do Budimpešte, kazao je Raščan.


Kineze zanima i proces privatizacije državnih tvrtki u Sloveniji te suradnja na području bankarstva, no za sada nema konkretnih dogovora.


»Naša poduzeća i banke raspolažu s dovoljno europskih sredstava pa nemaju potrebe tražiti izvore iz Kine«, kazao je Raščan.


Slovenija je najjača izvoznica u Kinu u regiji, s godišnjim izvozom od 130 milijuna eura, dok uvozi iz Kine za više od 600 milijuna eura. Po kineskim podacima međusobna trgovinska razmjena je i veća, oko dvije milijarde eura, kada se uključe podaci o trgovini preko trećih zemalja, kazao je Raščan.


Dodao je da je na skupu u Beogradu kineskoj strani predstavljena i ponuda slovenskog klastera proizvođača automobilskih dijelova i nekih visokotehnoloških tvrtki čiji bi proizvodi mogli biti zanimljivi za kinesku industriju.


Uz to, očekuje se da će u Ljubljanu iduće godine doći kineska fitosanitarna inspekcija, što bi moglo stvoriti uvjete za povećanje izvoza slovenske hrane u Kinu, a posebno su velike mogućnosti u turizmu, naglašava Raščan.


»To je velik potencijal, jer svake godine svijetom putuje 100 milijuna Kineza«, rekao je Raščan. Spomenuo je da je posjet turista s dalekog Istoka, posebno iz Japana i Južne Koreje, u slovenska turistička odredišta poput Bleda i Postojnske jame povećan za 30 posto te da postoje velike mogućnosti da u Sloveniju ubuduće dolazi više kineskih gostiju.