Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 6
Sutra: 9° 9° 6
8. prosinca 2019.
Nemirna Barcelona

Katalonska želja za neovisnošću gorivo je za škotske težnje

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 20. listopad 2019. u 15:47 2019-10-20T15:47:06+02:00

​Ovotjedna podrška škotskoj neovisnoti je 50 posto što je najveća podrška u posljednje vrijeme. Nije to samo posljedica Brexita kojemu su se Škoti većinski protivili, nego i zbivanja u Kataloniji

Situacija u Kataloniji je ozbiljna. Toliko da La Liga razmišlja o zamjeni domaćinstava dva nogometna giganta, Barcelone i madridskog Reala pa bi ta dva kluba svoju utakmicu sljedećega vikenda odigrala u Madridu, a ne u Barceloni kako je planirano. Barcelona je postala nesigurno mjesto za odigravanje takve nogometne utakmice, ne samo zato što Ivan Rakitić, nogometaš Barcelone, od aerodromske zgrade u tom gradu do automobila mora ići pješke, nego zato što u tom gradu traju prosvjedi na kojima se okuplja više desetaka tisuća ljudi, kako zagovornika katalonske neovisnosti, tako i protivnika.

Otponac za novi val protesta i zahtjeva za katalonskom neovisnošću su sudske presude koje je u ponedjeljak izrekao Vrhovni sud Španjolske. Nešto više od dvije godine nakon katalonskog referenduma o neovisnosti devetero bivših dužnosnika te španjolske autonomne pokrajine osuđeno je na zatvorske kazne u trajanju od devet do 13 godina zatvora zbog organiziranja tog referenduma kojega je zabranio Ustavni sud Španjolske.

Arhitekt tog referenduma Carles Puigdemont, u to doba predsjednik katalonske vlade, sudsku je osudu izbjegao zato što živi u egzilu u Bruxellesu. Osuđeni su, među ostalima, Oriol Junyueras, bivši potpredsjednik katalonske vlade, i to na 13 godina zatvora, a njegov kolega iz vlade zadužen za međunarodne odnose Raul Roneva osuđen je na 12 godina. Osuđena je i tadašnja predsjednica katalonskog parlamenta Carme Forcadell i to na 11,5 godina zatvora.

Podijeljeni Katalonci

Od ponedjeljka pa do četvrtka navečer u sukobima prosvjednika s policijom ozlijeđeno je 250 ljudi. Mahom na prosvjedima koje su organizirali zagovornici neovisnosti, ali manjim dijelom i na prosvjedima koje su organizirali zagovornici opstanka jedinstvene Španjolske.

Katalonci su podijeljeni po pitanju nezavisnosti. Na to već godinama ukazuju sve ankete, a na to je ukazao i referendum proveden početkom listopada 2017. godine. Tada je više od 92 posto izašlih birača podržalo katalonsku nezavisnost, ali na referendum je izašlo tek 43 posto birača.

Sudske presude tadašnjima katalonskim političkim prvacima rasplamsale su novu želju zagovornika neovisnosti za stvaranjem samostalne katalonske republike. Aktualni predsjednik katalonske vlade Quim Torra najavio je u četvrtak kako je njegov cilj postizanje nezavisnosti Katalonije do kraja 2021. godine, odnosno do kraja njegova mandata. To ovisi o tome hoće li se o toj temi složiti stranke koje zagovaraju neovisnost, a koje imaju većinu u katalonskom parlamentu. Torra je poručio da do proljeća sljedeće godine želi prijedlog o uspostavi katalonske republike, a namjerava organizirati i novi referendum o neovisnosti. Prošli, onaj iz 2017. godine, zabranio je Ustavni sud Španjolske pozvavši se na Ustav iz 1978. godine, odnosno na to da su referendumi o neovisnosti pojedinih autonomnih pokrajina zabranjeni. Torra je u četvrtak bio verbalno odlučan - poručio je da se zalaže da se do kraja mandata, dakle do prosinca 2021. godine, »ponovno izvrši pravo na samoodređenje«, dakle referendum o neovisnosti, a »ako nas zbog postavljanja glasačkih kutija osude na sto godina, mi ćemo ih opet postaviti«.

ČLANAK 155.

Člankom 155. Ustava središnja bi vlast u Madrirdu preuzela privremenu izravnu kontrolu nad Katalonijom, a taj je članak bio primijenjen prije dvije godine nakon što je katalonski parlament, na temelju referenduma, proglasio neovisnosti i katalonsku republiku. Takva konfrontacija je ono što španjolski premijer tri tjedna prije izbora želi izbjeći.

»​Mekša« politika

Premijer Pedro Sánchez rekao je u srijedu da za sada neće primjenjivati izvanredne mjere koje podrazumijevaju izravno i privremeno preuzimanje uprave nad Katalonijom ne bi li smirio situaciju. To znači da je on odlučio po tom pitanju provoditi bitno mekšu politiku nego njegov prethodnik konzervativac Mariano Rajoy iz Narodne stranke koji je nakon referenduma u listopadu 2017. godine uveo privremenu izravnu upravu nad Katalonijom. No, Sánchez je u veoma nezgodnoj situaciji. Naime, u nedjelju 10. studenoga održat će se parlamentarni izbori, a parlamentarni izbori održani su i prije sedam mjeseci, ali nakon njih nije formirana vlada koja bi imala većinu u parlamentu. Podrška vladajućim socijalistima prema posljednjim anketama, rađenim nakon izricanja presuda katalonskim političarima, je pala i kako stvari stoje upitno je hoće li itko biti sposoban formirati većinu.

Sánchez je odbio formirati većinu s ljevičarskim Podemosom, a nada se da bi na novim izborima mogao poboljšati rezultat svoje stranke. Međutim, anketa predviđa da će socijalisti i dalje biti najsnažnija stranka, ali da će osvojiti 122 od 350 mjesta u Cortesu. Na travanjskim su izborima osvojili jedno mjesto više. Ima li se ne umu da bi Podemos mogao narasti s 33 na 42 mjesta, konzervativna Narodna stranka na 98 (sa 66), krajnje desni Vox na 34 (s 24), a desnocentristički Ciudadanos bi mogao pasti s 57na samo 19 mandata, jasno je da će sljedeću španjolsku vladu biti iznimno teško sastaviti.

Sánchez je i pod pritiskom opozicije. Naime, čelnik Ciudadanosa (Građani) Albert Rivera, a ta stranka svoj uspon uvelike može zahvaliti protivljenju katalonskom referendumu i zahtjevima za neovisnošću, od premijera traži aktiviranje članka 155. Ustava. Upravo tim člankom bi središnja vlast u Madrirdu preuzela privremenu izravnu kontrolu nad Katalonijom, a taj je članak bio primijenjen prije dvije godine nakon katalonskog referenduma o neovisnosti i nakon što je katalonski parlament, na temelju referenduma, proglasio neovisnosti i katalonsku republiku. Takva konfrontacija je ono što španjolski premijer tri tjedna prije izbora želi izbjeći.

Širi kontekst

Zbivanja u Španjolskoj imaju i širi europski kontekst. U kombinaciji s Brexitom ona snaže škotsku želju za neovisnošću. Škotska nacionalna stranka, glavna zagovornica škotske neovisnosti i najsnažnija stranka u Škotskoj, nakon neuspješnog referenduma o neovisnosti održanog 2014. godine, ponovno razmišlja o njemu. Prema svim istraživanjima Laburisti, nekada dominantni u Škotskoj, su u tom dijelu Velike Britanije na dnu, a Škotska nacionalna stranka kupi glasove i laburista i konzervativaca.

​Ovotjedna podrška škotskoj neovisnosti je 50 posto što je najveća podrška u posljednje vrijeme. Nije to samo posljedica Brexita kojemu su se Škoti većinski protivili, nego i zbivanja u Kataloniji. Škotska čelnica, ujedno i čelnica stranke, Nicola Sturgeon najavila je da podnošenje novog formalnog zahtjeva za novi škotski referendum o neovisnosti, a pitanje katalonske neovisnosti bit će otvoreno još najmanje dvije godine na veliku žalost Europske unije koja se toj neovisnosti kao i bilo kakvim nezavišnjačkim tendencijama protivi.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.