Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. studenoga 2019.
Inauguracija

Jair Bolsonaro: Brazilski Trump želi posjeći amazonsku prašinu, a vojsci bi dao odriješene ruke

Foto Reuters
Foto Reuters
Autor:
Objavljeno: 3. siječanj 2019. u 9:31 2019-01-03T09:31:41+01:00

Krčenje »pluća svijeta« imat će fatalne globalne posljedice. Baš kao i Trump, i Bolsonaro, unatoč upozorenjima znanstvenika, u mjerama zaštite okoliša vidi isključivo otežavanje poduzetničke inicijative, pa je tako nagovijestio i povlačenje Brazila iz pariškog klimatskog dogovora

RIJEKA Inauguracija desničarskog populista Jaira Bolsonara za predsjednika najveće južnoameričke države u brazilskom kongresu okupila je više visokih gostiju iz inozemstva, među kojima su se isticali američki državni tajnik Mike Pompeo, izraelski predsjednik Benjamin Netanjahu i mađarski premijer Viktor Orban, uz vidljivi izostanak lijevih južnoameričkih lidera i čelnika Kube, Venezuele i Nikaragve.

Osim što je dolaskom Bolsonara, »brazilskog Trumpa«, okončana 15-godišnja prevlast ljevice i lijevog centra u toj zemlji, oštar brazilski zaokret udesno i Bolsonarova inauguracija najavljuju stvaranje novog svijeta desničarskog populizma, svijeta koji se više ne oslanja na ljudska prava, multilateralizam, demokraciju i demokratske institucije i koji svijet gleda isključivo iz okvira svojih nacionalnih država.

Ksenofobna retorika

Iako u populistima neki analitičari vide i pozitivnu stranu, smatrajući da populisti dovode u pitanje status quo, što pak potiče prijeko potrebne promjene, ostavština većine populista ipak je iznimno negativna. Radi se o političarima koji dovode u pitanje demokratske institucije, prilagođavaju zakone i ustav svojim potrebama kako bi što dulje ostali na vlasti i rijetko dobrovoljno odlaze s vlasti.
O usponu populizma, a osobito desničarskog populizma, zorno svjedoči podatak da su populisti danas na vlasti u četiri najmnogoljudnije zemlje svijeta, uz iznimku Kine, koja je najmnogoljudnija država na svijetu. Uz brazilskog Bolsonara, tu su još indijski premijer Narendra Modi, američki predsjednik Trump i indonezijski šef države Joko Widodo.

U Europi su populisti na vlasti u Italiji, jednoj od šest zemalja osnivačica Europske unije i jednom od najvećih europskih gospodarstava, najavljujući oštar prodor populizma u samo središte europske politike. Novu talijansku vladajuću koaliciju formirali su desni populisti iz Lige Mattea Salvinija i, uvjetno rečeno, lijevi populisti iz Pokreta 5 zvijezda. Nova vlast u Italiji predstavlja bizarnu mješavinu desnog i lijevog populizma, začinjenog otrovnom rasističkom i ksenofobnom retorikom ministra unutarnjih poslova Salvinija, koji se profilirao u politički najsnažnije ime nove talijanske vlade, što zorno svjedoči o dubini recentnog preobražaja talijanske politike.

Upravo Bolsonarov primjer pokazuje kako populizam i ekstremizam lako postaju dio političkog mainstreama. Taj nekadašnji časnik brazilske vojske u vrijeme vojne hunte, koji je bio poznat po huškačkim i ekstremnim izjavama kojima je izražavao divljenje najgorem teroru u vrijeme vojnog režima između 1964. i 1975. godine, u kojem je vidio »obranu demokracije«, sve donedavno bio je posve marginalan političar u Brazilu, petoj najvećoj državi svijeta.

Prijetnja demokraciji

Njegovu političku agendu mediji uspoređuju s Trumpovom, iako je riječ o političaru koji je bliži filipinskom predsjedniku Rodrigu Duterteu, s obzirom na to da bi i on problem kriminala rješavao tako da bi u siromašne četvrti poslao vojsku i dao joj odriješene ruke. Novi brazilski predsjednik ubio bi svakog za koga se posumnja da je kriminalac, a počinitelje spolnih prijestupa dao bi kastrirati.

Zbog Bolsonarova rasizma, seksizma i homofobije neki su ga čak uspoređivali s Josephom Goebbelsom, jednim od najbližih suradnika nacističkog režima Adolfa Hitlera. Bolsonaro je svojedobno jednoj socijalističkoj zastupnici u parlamentu poručio da je previše ružna da bi je silovao. Otkrio je i da bi radije da njegov sin umre u prometnoj nesreći nego da bude istospolno usmjeren, a kad mu se nakon četiri sina rodila kćerka rekao je da ju je oplodio »u trenutku slabosti«.

Iako je na svojoj inauguraciji uvjeravao da ne predstavlja prijetnju demokraciji i da će poštovati brazilski ustav, tvrdeći da će vladati »s autoritetom«, a ne »autoritarno«, Bolsonaro zasigurno predstavlja veliki test za brazilsku demokraciju, puno veći od prijetnje koju Trump predstavlja za američku demokraciju. Za razliku od SAD-a, čije se institucije prilično dobro nose s Trumpovom prijetnjom, Brazil je mlada demokracija koja nema razvijene demokratske institucije.

Bolsonarova predsjednička agenda predstavlja i ozbiljnu prijetnju okolišu. Najavio je zastupanje interesa rudarskih i poljoprivrednih kompanija, što će dovesti do dodatnog uništavanja brazilskog dijela najveće svjetske prašume, unatoč upozorenjima znanstvenika da će Bolsonarovi planovi s nastavkom krčenja amazonske prašume, tih »pluća svijeta«, imati fatalne posljedice za cijeli svijet. Baš kao i Trump, i Bolsonaro u mjerama za zaštitu okoliša vidi isključivo nepotrebno otežavanje poduzetničke inicijative, pa je tako nagovijestio i povlačenje Brazila iz pariškog klimatskog dogovora.

Trumpov saveznik

Bolsonaro je najavio i povlačenje iz UN-ovog dogovora o migracijama, a najavio je i preseljenje brazilskog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem, tako da će Trump sa svojom politikom rušenja međunarodnih sporazuma i multilateralizma u Bolsonaru dobiti vjernog saveznika. Trumpa će vjerojatno obradovati i Bolsonarov neprijateljski stav prema kineskim investicijama, s obzirom na to da Bolsonaro tvrdi da Kina ne ulaže nego »kupuje Brazil«, kao i njegov hladan stav prema BRICS-u, asocijaciji najbrže rastućih svjetskih ekonomija koja okuplja Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnu Afriku, a koja bi uskoro mogla postati RICS, s obzirom na to da će se Bolsonarov negativan stav prema Kini vjerojatno imati reperkusije i na brazilsko članstvo u BRICS-u.

Bolsonarova politika prema Kini odrazit će se na globalnu ekonomiju, ali i na ekonomiju Brazila, s obzirom na to da je jačanje trgovine s Kinom u vrijeme lijevog predsjednika Lule da Silve pomoglo rastu brazilskog gospodarstva, što je u konačnici dovelo do ubrzanog rasta standarda brazilskog stanovništva. Unatoč Bolsonarovoj nacionalističkoj retorici u ovom slučaju, koja Kinu optužuje za pokušaj okupacije Brazila, međusobna trgovina Kine i Brazila, a 20 posto brazilskog izvoza odlazi u Kinu, koristila je Kini, ali i Brazilu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.