Haški tribunal je Vojislavu Šešelju, koji se dragovoljno predao 24. ožujka 2003. godine, sudio po optužnici za progon nesrba na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju i nehumana dijela i zločine protiv čovječnosti nad Hrvatima i Bošnjacima u Hrvatskoj, Vojvodini te Bosni i Hercegovini od 1991. do 1993. godine.

U pritvoru haškog suda Šešelj je bio je do studenoga 2014., a privremeno je oslobođen zbog zdravstvenih razloga, uz obvezu Srbije ga na zahtjev ICTY-ja dovede na izricanje presude.

Tužitelji su u završnoj riječi u ožujku 2013. za Šešelja zatražili kaznu od 28 godina zatvora, a Šešelj, koji se branio sam uz logističku potporu pravnog tima Srpske radikalne stranke (SRS), zahtijevao je oslobađajuću presudu.

Više puta tijekom procesa, Šešelj je tvrdio da je ICTY prekršio njegovo pravo na suđenje u razumnom roku i tražio je da mu zbog nezakonito dugog držanja u pritvoru bude isplaćena odšteta od 12 milijuna dolara.

Prije nego je pušten na privremenu slobodu, Šešelju su liječnici u Den Haagu dijagnosticirali tumor na jetri, a 12. studenoga 2014., on se poslije gotovo 12 godina vratio u Srbiju zbog lošeg zdravstvenog stanja. Po dolasku u Beograd izjavio je da ne bježi, ali i da se neće dragovoljno vraćati u Haag, gdje mu ni nakon 11 i pol godina koliko je do tada trajao sudski proces, još nije izrečena kazna po optužnici za ratne zločine.

Haško tužiteljstvo je 14. travnja 2015. godine zatražilo da se Šešelju hitno naloži povratak s privremene slobode u pritvor, a njegovi liječnici su ustvrdili da bi vraćanje Šešelja u pritvor Haškog tribunala bilo «ubojstvo s predumišljajem«.

U međuvremenu, nakon intenzivne terapije, Šešelj je sredinom siječnja 2015. ustvrdio da su zaustavljene metastaze raka na jetri, te da je on sad »najzdraviji na srpskoj političkoj sceni«, ali je nakupio višak kilograma jer se ne kreće dovoljno.

»Kancerolozi tvrde da to što se gojim znači da nije aktivan proces raka«, rekao je Šešelj beogradskom tisku.

Politički analitičari ocjenjuju da bi Šešeljavi radikali (SRS) na skorašnjim izvanrednim parlamentarnim izborima, uz stranke iz korpusa desnice i euroskeptika, mogli prijeći izborni prag i vratiti se u parlament poslije teških izbornih poraza pošto su se od radikala odvojili Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić te su formirali Srpsku naprednu stranku.

Šešelj je, u povodu nedavne odluke o izvanrednim izborima, rekao da će ti izbori biti »svojevrstan referendum« između »prozapadne i proistoične opcije«, te »obračun naprednjaka i radikala«, te da će se »narod opredjeljivati između pobornika EU, a to su Aleksandar Vučić s naprednjačkom strankom i SRS-a koji je kategorički protiv ulaska u EU i za integracije sa Rusijom«.