Ankete koje su pokazivale da će nakon šest godina krize, štednje i velike nezaposlenosti izbore obilježiti jačanje »protueuropskih populista«, kako se u europskom žargonu naziva krajnje desne i lijeve stranke te populističke i euroskeptične stranke, pokazala se točnom
Građani 21 zemlje Europske unije danas su izašli na izbore za novi saziv Europskog parlamenta, za koje se predviđao slab odziv, tijesna borba pučana i socijalista te veći broj madata krajnjoj ljevici i desnici. Osim hrvatskih građana, danas su na biralištima bili Austrijanci, Belgijci, Bugari, Ciprani, Danci, Estonci, Finci, Francuzi, Nijemci, Grci, Mađari, Talijani, Litavci, Luksemburžani, Poljaci, Portugalci, Rumunji, Šveđani, Slovenci i Španjolci. U Europski parlament bira se 751 zastupnik.
Izbori su već ranije bili zavšeni u Nizozemskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj, Češkoj, Latviji, Malti i Slovačkoj, zemljama koje su glasovale od četvrtka do subote. Rezultati se neće objavljivati sve dok se ne zatvore zadnja birališta u 23 sata.
Zemlje središnje i istočne Europe, koje su se svojedobno srčano zalagale za ulazak u EU, u nedjelju su masovno apstinirale od izlaska na europske izbore koje smatraju izborima drugog reda, bez velike važnosti za njihov svakodnevni život, piše agencija France presse. Godine 2009. na izbore nije izašlo više od sedamdeset posto građana u više zemalja istočne Europe, prije svega u Slovačkoj, Litvi, Poljskoj, Rumunjskoj, Češkoj i Sloveniji. Češka i Slovačka i ove su godine zabilježile izlaznost manju od dvadeset posto. Po neslužbenim podacima u Slovačkoj je u subotu glasovalo između 13 i 15 posto građana, a u Češkoj koja je glasovala u petak i subotu izlaznost, po procjenama agencije CTK, nije prešla dvadeset posto. Izlaznost je u Poljskoj u nedjelju u podne bila je 7,31 posto, u Mađarskoj je, po agenciji MTI, u 18,30 izlaznost iznosila 27,64 posto. U Rumunjskoj je u nedjelju polovicom dana glasovalo 12,54 posto građana a prognoze kažu da bi maksimalni postotak mogao biti 30 posto. U Latviji na izbore u subotu nije izašlo gotovo sedamdeset posto ljudi, kazalo je izborno povjerenstvo.
Ipak, u više zemalja EU-a izlaznost je veća nego prije pet godina, uglavnom u starim zapadnim demokracijama. U Francuskoj je izlaznost u 17,00 sati iznosila 35,07 posto, što je oko dva postotna boda više u odnosu na one 2009. u isto vrijeme, pokazuju službeni podaci iz te zemlje. U Njemačkoj, skok je još veći s izlaznošću od 25,6 posto u 14,00 sati, što je rast od više od pet postotnih bodova u odnosu na prije pet godina (20,2 posto). Izlaznost je nešto veća i u Portugalu.
Ankete koje su pokazivale da će nakon šest godina krize, štednje i velike nezaposlenosti izbore obilježiti jačanje »protueuropskih populista«, kako se u europskom žargonu naziva krajnje desne i lijeve stranke te populističke i euroskeptične stranke, su se obistinile – europski izbori u nedjelju obilježeni su uspjehom ekstremnih, i lijevih i desnih stranaka
http://www.novilist.hr/Vijesti/Svijet/Europske-izbore-obiljezio-uspjeh-ekstremnih-stranaka
ITALIJA
FRANCUSKA
Ultradesna stranka Nacionalna fronta osvojit će europske izbore u Francuskoj s 25 posto glasova, a socijalisti predsjednika Francoisa Hollandea na trećem su mjestu iza stranke desnog centra UMP, pokazuju u nedjelju rezultati triju izlaznih anketa. Potvrdi li se rezultat Nacionalne fronte, bit će to prvi slučaj da na nacionalnim izborima pobjedi neka protuimigrantska i protueuropska stranka. UMP osvaja oko 21 posto glasova, a vladajući socijalisti samo 14 posto u odnosu na 16,5 posto koliko su dobili na prethodnim europskim izborima 2009. Prema agenciji Ifop, apstiniralo je 59 posto francuskih birača, manje nego što su predviđale neke druge agencije.
SLOVENIJA
Oporbene stranke desnog centra u Sloveniji osvojile su, po neslužbenim informacijama, više glasova i zastupničkih mjesta od stranaka slovenske ljevice i liberalnih stranaka na europskim izborima održanim u nedjelju, koje je obilježila i vrlo mala izlaznost. Službeni rezultati bit će objavljeni poslije 23 sata, a prema izlaznoj anketi agencije Mediana, koju je objavila televizijska postaja POP-TV, najviše glasova birači su dali oporbenoj Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) koja je dobila 24,6 posto glasova i koja će imati tri od slovenskih 8 zastupnika u Europskom parlamentu, čime je ponovila rezultat postignut na zadnjim izborima za Europski parlament 2009. Na drugom je mjestu zajednička lista demokršćanske stranke Nova Slovenija (NSI) i Slovenske pučke stranke (SLS) sa osvojenih 15,2 posto glasova i dva osvojena zastupnička mjesta. U Europski parlament, prema istoj projekciji, uvrstio se i nekadašnji direktor državne revizije Igor Šoltes čija je lista »Vjerujem« dobila 10,6 posto glasova. U europarlament se uvrstio i Ivo Vajgl koji je bio europski parlamentarac i u dosadašnjem sazivu, a sada se kandidirao na listi Demokratske stranke umirovljenika (DESUS), a lista DESUS-a dobila je 7,9 posto glasova. Prema izlaznim anketama, europskim izborima najmanje mogu biti zadovoljni Socijalni demokrati (SD) čiju je listu vodio predsjednik stranke Igor Lukšič, ali se nije uvrstio u Europski parlament jer su glasači preferencijalnim glasovima u parlament izabrali Tanju Fajon, a stranka je sa 7,9 posto glasova prepolovila svoj rezultat i broj zastupničkih mandata u odnosu na prošle europske izbore. Izbore za Europski parlament u Sloveniji obilježila je i vrlo mala izlaznost, a na birališta je izašlo manje glasača nego 2004. i 2009. godine, kad ih je glasovalo 28 posto. Po podacima slovenskog izbornog povjerenstva, do 16 sati glasovalo je samo 16 posto birača, što je znatno slabije nego 2009. kada ih je do tog vremena glasovalo 19 posto.
NJEMAČKA
Konzervativci njemačke kancelarke Angele Merkel (CDU/CSU) vode u nedjelju na europskim izborima u Njemačkoj, pokazuju izlazne ankete. Oni bi mogli dobiti 36 posto glasova, za razliku od 37,9 prije pet godina, a nalaze se ispred SPD-a, koji u Njemačkoj dijeli vlast s Merkel u »velikoj koaliciji«, koji bi mogao dobiti 27,5 posto čime bi zabilježio rast s 20,8 posto iz 2009. Nova euroskeptična stranka AfD, Alternativa za Njemačku, mogla bi dobiti 6,5 posto što će joj omogućiti ulazak u Europski parlament. Krajnje desna Nacionaldemokratska stranka Njemačke (NPD) nalazi se između 0,8 i 1 posto te bi prvi puta, s jednim zastupnikom, mogla ući u Europski parlament. Njemačka ima 96 zastupnika u Europskom parlamentu, najviše od svih država članica.
AUSTRIJA
Austrijska narodna stranka (OeVP) prema izlaznim je anketama dobila najviše glasova na europskim izborima koje je obilježio i veći broj glasova za krajnje desnu Slobodarsku stranku (FPOe), prenose agencije. OeVP, koji je 2009. na izborima na izborima za Europski parlament osvojio 30 posto glasova, ove je godine pao na 27,1 posto, socijaldemokrati (SPOe) imaju gotovo 24 posto koliko su osvojili i prije pet godina, a FPOe je dobio čak 20,1 posto u odnosu na 13 posto prije pet godina. OeVP bi mogao osvojiti pet ili šest od 18 mandata europskih zastupnika koliko ih pripada Austriji, SPOe također pet, a FPOe četiri. Zeleni su u odnosu na izbore iz 2009. dobili četiri postotka više, osvojivši 14,2 posto glasova, što im donosi dva do tri mjesta. Jedno će mjesto dobiti liberalni NEOS, nova stranka, sa 8,5 osvojenih glasova. S političke je scene gotovo u potpunosti nestala stranka BZOe, ekstremmnog desničara Joerga Haidera s osvojenih 0, 5 glasova. Biračka mjesta u Austriji zatvorena su u 17.00 sati.
MALTA
Vladajući laburisti mogli bi odnijeti nadmoćnu pobjedu na izborima za Europski parlament održanima na Malti u subotu, pokazuju izračuni vladajuće stranke premijera Josepha Muscata po kojima osvajaju apsolutnu većinu glasova. Neslužbene procjene pokazuju da bi Laburistička stranka mogla osvojiti između 53 i 54 posto glasova a glavna oporbena stranka nacionalista mogla bi osvojiti 40 posto glasova. Premijer Muscat kazao je: »Taj nas rezultat obvezuje, zahvalan sam na glasu povejerenja i ohrabrenja. Pobijedili smo velikom većinom i hvala svima.«
Ukoliko službeni rezultati potvrde izračune, Laburistička stranka odnijet će četiri od šest zastupničkih mjesta koliko ih pripada Malti u Europskom parlamentu. Odaziv je na izborima bio oko 75 posto. U političkom životu Malte tradicionalno dominiraju laburisti i nacionalisti.
