Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 3n
Sutra: 13° 13° 3n
21. travnja 2019.
Thomas K. Yazdgerdi

Intervju Izaslanik američke vlade za holokaust o pozdravu "Za dom spremni", antisemitizmu i povratu židovske imovine

Foto D. Lovrović
Foto D. Lovrović
Autor:
Objavljeno: 18. ožujak 2018. u 22:01 2018-03-18T22:01:24+01:00

Hrvatska nam je prijatelj i saveznik. Svaka zemlja ima tešku povijest s kojom se mora nositi. Isto vrijedi i za SAD. Važno je da se svi slažemo o putu naprijed: da svaki građanin, bez razlike, svoju zemlju treba shvaćati kao svoj dom, da se među ljudima ne prave razlike, da postoji osjećaj pripadanja

Posebni izaslanik za pitanja holokausta Thomas K. Yazdgerdi boravio je u srijedu, četvrtak i petak u Hrvatskoj, te razgovarao s predstavnicima židovske zajednice, preživjelima holokausta, dužnosnicima ministarstava vanjskih poslova, pravosuđa i kulture te s gradonačelnikom Zagreba Milanom Bandićem. U tim su razgovorima, zajedno s Yazdgerdijem, sudjelovali i posebni izaslanik za pitanja holokausta i povrat židovske imovine države Izrael te dužnosnici Svjetske židovske organizacije za restituciju (WJRO).

Povrat imovine

Na kraju trodnevnog boravka u Zagrebu razgovarali smo s izaslanikom Yazdgerdijem, koji je s hrvatskim novinarima razgovarao i prošle godine u ovo vrijeme kada je također, po istome poslu, boravio u Hrvatskoj. Godinu prije toga, 2016., u Hrvatskoj je boravio Yazdgerdijev prethodnik Nicholas Dean, a njegov je posjet zapamćen po tome što je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović, dan uoči Deanova dolaska, pred kamerama i najžešće u svojem mandatu, osudila ustaštvo. »Došli smo vidjeti možemo li riješiti preostala pitanja povrata imovine oduzete Židovima u holokaustu. Vlada jest poduzela neke korake na povratu općinske i privatne imovine. Nadamo se da i preostali slučajevi mogu biti riješeni u što kraćem vremenu. Imamo dobar dijalog s Vladom«, kazao je Yazdgerdi na početku razgovora.

Bili ste ovdje u isto vrijeme prošle godine. Jeste li zapazili napredak u odnosu na prošlu godinu?

– Postoji bolje razumijevanje onoga što bi trebalo učiniti. No, velikog napretka nema, moram otvoreno reći. Ali postoji volja da se i dalje razgovara, kao i svijest da problem postoji. Nadamo se da će biti učinjeno ono što treba učiniti. Ponavljam, nije da Vlada nije učinila ništa, i prepoznaje kako ima još posla. Istina, velikih postignuća nema, ali nadamo se boljem razumijevanju problema i njegova konteksta.

Je li u posljednjih godinu dana bilo ijednoga konkretnog slučaja povrata imovine?

– Ne znam ni za jedan. Ne bih želio previše o pojedinostima, ali želimo da i hrvatski građani koji su preživjeli holokaust, a potom napustili Hrvatsku i danas su inozemni državljani, uključujući i državljane SAD-a, dobiju mogućnost zatražiti povrat imovine. Postoji moralni interes za tim, jer holokaust je bio jedinstvena tragedija europskih Židova, uključujući i one u Hrvatskoj. No, želimo zaštititi i američke državljane.

Imaju li druge države mehanizme za rješavanje tog problema?

– Da. Problemi u Hrvatskoj nisu toliko različiti od onih u drugim državama srednje ili istočne Europe. Neke su zemlje preživjelima holokausta olakšale podnošenje zahtjeva za povratom imovine. Problem je u tome što je najčešće riječ o starim ljudima, koji su u vrijeme holokausta bili djeca. Danas su u osamdesetima, možda i stariji. Države poput Češke, Slovačke i još nekih usvojile su zakone koji im olakšavaju podnošenje zahtjeva.

Ubrzavaju proceduru?

– Da, i čine je jasnijom. Valja reći, naravno, da nisu patili samo ti ljudi, ali njihova je patnja bila jedinstvena jer, kao što znate, Židovi su bili podvrgnuti istrebljenju. U raznim zemljama postoje primjeri koji bi hrvatskoj Vladi mogli pomoći da oblikuje svoj vlastiti mehanizam.

Moralna obveza

Kako biste objasnili da se problem rješava toliko sporo?

– Jasno nam je da to vladama nije jedini prioritet. Vrijedi to, uostalom, i za moju, američku vladu. Znamo, također, da taj problem nije od onih na koji bi se vlade snažno fokusirale. Ali nadamo se da preživjeli ipak mogu dobiti zadovoljštinu, ako imamo na umu njihovu visoku dob, te moralnu obvezu koju naša društva prema njima imaju.

Jeste li u Zagrebu razgovarali s predstavnicima židovske zajednice?

– Jesmo. Oni su, naravno, vrlo zainteresirani za rješenje. Razgovaraju s Vladom, i mi svakako želimo da budu uključeni u te razgovore. Židovska zajednica u Zagrebu danas je vrlo mala, no s njom imamo vrlo snažan dijalog. Informiramo ih kako napreduju razgovori s Vladom.

Povrat imovine nije jedini problem židovske zajednice u Hrvatskoj. Jesu li vam objasnili i ostale?

– Jesu. Uz povrat osobne imovine, treba vratiti i oduzetu imovinu Židovske općine. Sve u svemu, mislim da se židovska zajednica osjeća uvelike sigurnom i dijelom hrvatskoga društva. Postoji pitanje što učiniti s velikom sinagogom u Zagrebu. O tome se još uvijek raspravlja s gradom Zagrebom. Postoje i različita gledanja na memorijalni centar koji planira izgraditi gradonačelnik Bandić, s kojim smo o tome imali vrlo dobar sastanak. Svakako, židovska zajednica treba sudjelovati u konačnoj odluci. Postoji i potreba da izložba u Jasenovcu prikaže pravu povijesnu istinu. Ima i drugih pitanja, ali čini mi se da dijalog traje. Nisam dobio dojam da se židovska zajednica osjeća potpuno isključena iz tih razgovora, a mi želimo da bude uključena.

Židovska zajednica u Hrvatskoj jest se, kako kažete, osjećala sigurnom i dijelom hrvatskoga društva. Ali to se, nažalost, u posljednjih nekoliko godina mijenja. Osobno sam pisao o tome da se u ljude uvlači strah, da osjećaju neku vrst neprijateljske atmosfere...

– Nisam dobio taj osjećaj. Ne želim reći da antisemitizam u nekim zemljama ne raste, ali ovdje nisam dobio taj osjećaj. No to znači da ne trebamo biti oprezni – trebamo. Jutros sam, primjerice, razgovarao s nekoliko ljudi koji su preživjeli holokaust. Jedan od njih ima unuku koja živi u selu u Hrvatskoj. Jednog jutra došla je u školu, a na zidu je bilo napisano njezino ime i tvrdnja: »Ona je Židovka«. To je potresno, iznenađujuće... Nije uobičajeno za ovu sredinu. Ne mislim da je antisemitizam u Hrvatskoj veliki problem, ali moramo biti pažljivi, jer je to nužno. No ne želim da pomislite da sam u razgovoru s predstavnicima židovske zajednice stekao dojam da se osjećaju kao da su pod opsadom. Nisam.

Političari moraju ustati protiv govora mržnje

Biste li komentirali rast desnice, naročito u srednjoj i istočnoj Europi, ali i drugdje u svijetu?
– Razlozi su vjerojatno različiti. Ključno je da moramo biti pažljivi: vidimo li da elementi društva koriste govor mržnje, antisemitski govor, ako zagovaraju nasilje prema migrantima, moramo reagirati. Očekujemo da protiv toga ustanu političari i zakonodavci, kao što bismo to očekivali i u našoj zemlji, SAD-u. Smatram da je najvažnije osuditi takve pojave. Vođe nekih zemalja osuđuju ih, i to ima utjecaja. Ako to ne osuđujete, izgleda kao da podržavate te skupine mržnje. Mi to radimo, to trebamo raditi, i mislimo da trebaju i naši prijatelji i saveznici u Europi. To je najučinkovitiji put borbe protiv ekstremizma.

»Nezdravo društvo«

Prošle godine, osobno ste posjetili Spomen-područje Jasenovac. Tada je u Jasenovcu, nedaleko od ulaza u memorijal, stajala ploča s ustaškim pozdravom »Za dom spremni«. Danas ploče više nema, ali je nekoliko kilometara dalje, u Novskoj. Kako to komentirate?

– To je početak, možda. Svi, pa i Vlada, trebali bi shvatiti da je taj simbol iznimno bolan, naročito za preživjele holokausta, ili ljude koji su preživjeli Jasenovac. Kako bi taj pozdrav mogao predstavljati išta drugo doli simbol zla i mržnje? Sa simbolima poput tog svi bismo morali biti pažljivi, i voditi računa kakve osjećaje izaziva. Prema preživjelima holokausta trebali bismo biti posebno osjetljivi. Nadam se da će o tome voditi računa svatko tko vidi taj simbol.

No, on nije bolan samo za preživjele holokausta, nego za veliku većinu ljudi u ovome društvu, a prihvatljiv samo malenoj manjini. Pa ipak, tu je.

– Svakako. No, vladino Vijeće za suočavanje s prošlošću donijelo je svoje zaključke. Trebat će razjasniti što oni točno znače. Ti su zaključci važni da bi svi razumjeli kako su ti simboli za preživjele iznimno bolni, ali i za njihovu djecu. Možete zamisliti što oni o tome osjećaju. Nadam se da će o tome svatko voditi računa, uključujući i hrvatsku Vladu.

Prošle godine sami ste izjavili da se nadate kako će se to Vladino vijeće »pozabaviti tim sramnim i uvredljivim simbolima«. I jest, pozabavilo se – legaliziralo ih je.

– Pa, još uvijek pokušavamo shvatiti što ti zaključci zapravo znače. Tek su nedavno usvojeni. Mislim da i Vlada pokušava razumjeti što će značiti u praksi, i da će usvojiti zakone koji će jasno definirati značenja. Ponavljam, važno je da svi shvatimo da nitko ne bi smio širiti simbole mržnje, a taj je simbol korišten protiv Židova, Srba, Roma, protivnika ustaškog režima... Nadam se da će to imati na umu svatko tko bude razmišljao što znače spomenute preporuke vijeća.

Pretpostavljam da znate kako je u Hrvatskoj nedavno boravio direktor izraelskog ureda Svjetskog židovskog kongresa Laurence Weinbaum. On je rekao da Hrvatska, kada je o ovim problemima riječ, »nije zdravo društvo«. Kako komentirate njegovu ocjenu?

Trump neobično komunicira, ali jasno osuđuje mržnju

Spomenuli ste svoju zemlju, SAD. Pretpostavljam da ovih dana nije lako raditi vaš posao, jer u Americi svjedočimo zabrinjavajućem rastu antisemitizma: prema podacima Protuklevetničke lige (ADL), u prvih devet mjeseci prošle godine antisemitski ispadi porasli su 67 posto, dok je u siječnju ove godine zabilježeno 48 prijetnji bombom židovskim zajednicama diljem SAD-a.
– Ponovit ću, vlada mora poduzeti akciju, reagirati. Ona mora zajamčiti neophodnu sigurnost sinagogama, školama, ustanovama. Ne odnosi se to samo na židovsku, nego na svaku ranjivu zajednicu, bila ona muslimanska, imigrantska ili bilo koja druga. Vlade imaju obvezu da takve izgrede javno osude i zajednicama zajamče sigurnost. Nema konfuzije oko pozicije američke vlade: dužna je zaštititi svoje sugrađane, i oni moraju biti sigurni da će ona osuditi izgrede. To je važno.
Vi o tome govorite vrlo jasno, no, moram reći, to ne čini i američki predsjednik Donald Trump. Na konferenciji za novinare prošlog mjeseca, koju je održao zajedno s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom, na pitanje izraelskog novinara o rastu antisemitizma u Americi i komentarima da njegova administracija podržava takvo ponašanje, predsjednik Trump u svom je odgovoru govorio o nečem posve drugom, o svojoj izbornoj pobjedi, i nije jasno odgovorio na pitanje.
– Ne slažem se. Predsjednik je jasno osudio antisemitizam i mržnju u SAD-u. Istina, on ima neobičan način komunikacije, ali mislim da je naš kontekst u Bijeloj kući, pitanja poput holokausta i restitucije imovine, izvanredno snažan. Jako mi je drago što iz Bijele kuće imamo veliku podršku.
Katkad se stječe dojam da između SAD-a i Hrvatske danas postoji bar jedna sličnost: da i američki predsjednik i hrvatska predsjednica implicitno podržavaju atmosferu desničarske radikalizacije. Pretpostavljam da ste čuli da je hrvatska predsjednica prije nekoliko dana u Argentini dala izjavu koja se mogla protumačiti, i mnogi su to učinili, kao podrška ustaškim glavešinama koji su poslije Drugoga svjetskog rata pobjegli u Argentinu.
– O toj izjavi neću spekulirati. Trebali biste pitati Ured predsjednice da objasni što je njome htjela reći. Sadašnja američka administracija snažno je suprotstavljena radikalizaciji, nasilju, antisemitizmu. Vidim to u svom poslu. Moj ured i moja administracija još uvijek postoji, imamo resurse za rad, putovanja i razgovore s inozemnim dužnosnicima. Ne mislim da je tako kako ste rekli.

– Ponavljam, imamo otvoren dijalog s Vladom. Hrvatska nam je prijatelj i saveznik. Svaka zemlja ima tešku povijest s kojom se mora nositi. Isto vrijedi i za SAD. Važno je da se svi slažemo o putu naprijed: da svaki građanin, bez razlike, svoju zemlju treba shvaćati kao svoj dom, da se među ljudima ne prave razlike, da postoji osjećaj pripadanja. Razlike ne trebamo samo tolerirati, nego prigrliti. To smatram važnim. Važno je da se svi mogu osjećati Hrvatima. U Hrvatskoj postoji vibrantna demokracija. Uvijek, naravno, postoji prostor za unapređenje. Vrijedi to i za SAD. Mislim da se i hrvatska Vlada slaže s tim stavom.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Tommy zna što voliš