Dok hrvatski premijer Andrej Plenković najavljuje povećanje neto minimalne plaće s 2.752 na 3.000 kuna, što je povećanje od 248 kuna ili devet posto u odnosu na 2018. godinu, naglašavajući kako je riječ o najvećem jednokratnom povećanju minimalne plaće od 2008. godine, slovenska vlada minimalnu plaću u susjednoj zemlji sljedeće godine povećava na 667 eura, a 2020. godine minimalna plaća iznosit će 700 eura neto.

Novi slovenski zakon o minimalnoj plaći predviđa i da se iz minimalnog iznosa plaće isključe svi dodaci, a 2021. ona će se izračunavati po novoj formuli, po kojoj će morati biti za 20 posto viša od minimalnih životnih troškova, koji u ovom trenutku iznose 736 eura.

Minimalnu plaću u Sloveniji prima oko osam posto zaposlenih kojima poslodavci isplaćuju zakonski zajamčenu minimalnu plaću za puno radno vrijeme. Minimalna plaća u ovoj je godini iznosila 638 eura neto, odnosno 843 eura u bruto iznosu.

Povećanje minimalne plaće predložila je Ljevica, stranka koja je nastala u vrijeme financijske krize i provođenja oštrih mjera štednje u Sloveniji, i koja je omogućila potvrđivanje manjinske vlade Marjana Šarca, ali nije formalno ušla u vladajuću koaliciju. Prijedlog Ljevice podržale su sve stranke vladajuće koalicije, njih pet, kao i nacionalistička Slovenska nacionalna stranka Zmage Jelinčiča, koja je u ovom slučaju okrenula leđa preostalim dvjema strankama parlamentarne opozicijske desnice.

Odluci o povećanju plaće, očekivano, protive se udruge poslodavaca koje se boje pada profitabilnosti i konkurentnosti, dok sindikati promjenu zakona o minimalnoj plaći pozdravljaju.

Prijedlogu Ljevice oštro se protivi konzervativno-kršćanska Nova Slovenija, koja zastupa interese poslodavaca. I Nova Slovenija se slaže da je minimalna plaća preniska, ali smatra da je u ovom slučaju riječ o pogrešnom načinu povećanja iznosa minimalne plaće, koji će samo prouzročiti nove poteškoće.

Odluku o povećanju minimalne plaće slovenska vlada donijela je u povoljnom makroekonomskom okružju, u kojem slovensko gospodarstvo i u trećem kvartalu bilježi visoku stopu rasta od 4,8 posto, što je za 1,3 posto više u odnosu na prethodni kvartal.

Plenkovićeva se vlada ne može pohvaliti takvim stopama rasta, s obzirom na to da je hrvatski BDP u istom trećem kvartalu porastao za – u odnosu na slovensko povećanje – mršavih 2,8 posto, iako je i tolika stopa rasta premašila očekivanja hrvatskih dužnosnika. Još veću zabrinutost na hrvatskoj strani trebao bi izazvati podatak o konstantnom usporavanju i hlađenju hrvatskog gospodarstva, pogotovo industrijske proizvodnje, dok pokazatelji za Sloveniju ukazuju da se dinamika rasta slovenskog gospodarstva nastavlja.

U Sloveniji rastu investicije i izvoz, kao i ukupna zaposlenost, koja je porasla za 2,8 posto u odnosu na prošlu godinu, a riječ je o ključnim pokazateljima koji uglavnom predstavljaju slabu točku hrvatske ekonomije.

Inače, prema podacima Europeristata, projekta koji nadzire perinatalno zdravlje u EU-u, a koje prenosi jučerašnje Delo, Europa je najsigurniji kraj za rađanje u svijetu, a u Europi je za majke i novorođenčad najsigurnija i najuspješnija Slovenija. Ta zemlja ima najnižu stopu smrtnosti novorođenčadi od samo 0,7 posto na tisuću živorođenih beba i skoro nijednu smrt majki, što se objašnjava općom razvijenošću slovenskog društva, ali i činjenicom da u Sloveniji nema puno carskih rezova, da žene ne puše previše i nisu previše korpulentne.