Hrvatska po broju darivatelja organa i dalje u vrhu: Propis sličan našem sada je preuzela i Francuska

U 2015. godini Francuska je bilježila stopu od 28 donora na milijun stanovnika i novim je zakonom želi povećati. Hrvatska je imala stopu od 40 donora na milijun stanovnika, a u Europskoj uniji prosjek je 20-ak darivatelja na milijun stanovnika

U Francuskoj je 1. siječnja na snagu stupio novi zakon kojim se među potencijalne donore organa svrstavaju svi građani čije se ime ne nalazi u službenom registru nedarivatelja. Tako kandidatima za doniranje organa postaju i oni čija se obitelj s time ne slaže. Francuski su liječnici dosad, u slučaju da se umrli prethodno nije jasno usprotivio doniranju organa, tražili pristanak od obitelji, a u svakom trećem slučaju obitelj bi odbila doniranje. Uvođenje nove procedure pokušaj je Francuske da poveća broj darivatelja organa. U 2015. godini Francuska je bilježila stopu od 28 donora na milijun stanovnika, dok je Hrvatska imala stopu od 40 donora na milijun stanovnika.

U francuski registar nedarivatelja dosad se upisalo 150.000 ljudi, a vlasti su odlučile olakšati proceduru uvodeći mogućnost on-line upisa. Postoje i alternativne opcije, primjerice pohrana potpisanog dokumenta kojim se izražava protivljenje doniranju organa ili usmeni dogovor s obitelji koja liječniku u slučaju smrti svog člana dostavlja pisanu izjavu o odbijanju tog postupka.

Sličnu zakonsku praksu Hrvatska poznaje još od 2004. godine, kada je Zakonom o presađivanju ljudskih organa u svrhu liječenja propisano da se organi umrle osobe smiju uzeti radi presađivanja samo ako se darivatelj za života nije u pisanom obliku protivio darivanju. Svatko tko se protivi doniranju svih ili nekog organa može potpisati obrazac kod liječnika obiteljske medicine, a on se deponira u Ministarstvu zdravstva. Potpisani obrazac može se u svakom trenutku povući ako se osoba predomisli. U hrvatski registar nedarivatelja u posljednjih se 12 godina upisalo samo 3.000 građana.

Donorske kartice

Prema hrvatskom je zakonu, dakle, dovoljno obavijestiti obitelj o eksplantaciji organa ako osoba nije u registru nedarivatelja, ali se u praksi uvijek prethodno razgovara s obitelji, objašnjava Nikola Žgrablić, predsjednik Hrvatske donorske mreže i pulski anesteziolog. – Smatramo da je to važna odluka i da obitelj mora sudjelovati. Obitelji imaju visoku svijest o potrebi darivanja organa, i najčešće daju pristanak – veli Žgrablić. Veliku je ulogu o tome, dodaje, odigrala donorska kartica jer obitelj koja zna da je pokojnik htio donirati svoje organe lakše donese pozitivnu odluku. Želja pokojnika da ne donira organe također je najčešći razlog za obiteljsku odluku o odbijanju darivanja organa.

Od izdavanja prve donorske kartice prošlo je 20 godina, a izdano ih je više od milijun. Dio njih izdan je tijekom kampanja u dnevnim novinama, akciji podjele donorskih kartica kod obiteljskih liječnika. Danas se kartica može dobiti preko web-stranice Hrvatske donorske mreže www.hdm.hr. U 2015. godini u Europskoj uniji svoje je organe nakon smrti odlučilo darovati 10.495 darivatelja. To je približno 20 darivatelja na milijun stanovnika. Procjenjuje se da u ovom trenutku samo 10 posto stanovništva u svijetu ima pristup liječenju presađivanjem organa. Broj darivatelja organa u EU varira od samo 3,5 darivatelja na milijun stanovnika u Grčkoj i Bugarskoj do 40 darivatelja na milijun stanovnika u Hrvatskoj i Španjolskoj. Hrvatska je jedna od zemalja partnera na novom projektu Europske komisije EUDONORGAN, koji se provodi s ciljem povećanja broja darivatelja. Projekt predviđa izradu i implementaciju dva osnovna paketa mjera, edukaciju edukatora i podizanje svijesti javnosti. Prvi će paket mjera koordinirati španjolski Zavod za darivanje i presađivanje iz Barcelone (DTI), koji je ujedno i nositelj licence priznatog međunarodnog tečaja (Transplant Procurement Management – TPM). Zahvaljujući tom tečaju, u posljednjih 25 godina osposobljeno je oko 13.000 zdravstvenih djelatnika iz više od 100 zemalja. TPM licencu dosad je dobilo više od 150 zdravstvenih djelatnika iz Hrvatske. Hrvatski Zavod za transplantaciju i biomedicinu je sa Slovenijom nositelj drugog paketa mjera usmjerenih na podizanje svijesti javnosti o važnosti darivanja organa.

Visoki prioritet

Broj transplantacija organa u Europi povećan je u 2015. za više od 800 u odnosu na 2014. godini. U razdoblju od pet godina broj transplantacija povećao se za dodatnih 4.000, ili za 14 posto u usporedbi s 2010. godinom. Više desetaka tisuća pacijenata u EU-u nalazi se na listama čekanja za transplantaciju, ali mnogi od njih nikada neće dočekati zahvat koji bi im spasio život. Statistike govore da svaki dan umre 16 pacijenata koji čekaju na organ. Povećanje stope darivanja organa zato bi, drže u Europskoj komisiji, morao biti visok prioritet za Europsku uniju, vlade država članica i sve građane.

Prema podacima hrvatskog nacionalnog transplantacijskog programa »Život na dar«, Tijekom 2015. godine u Hrvatskoj je presađeno 213 bubrega, 141 jetra, 37 srca i osam gušterača. Iste godine šansu za za presađivanje organa dobilo je 399 pacijenata. Najuspješnije donorske bolnice bile su KBC Rijeka s 31 darivateljem organa, KBC Split s 23 darivatelja i Opća bolnica Varaždin s 18 darivatelja organa. Transplantacijski zahvati uspješno su realizirani u pet licenciranih transplantacijskih centara. U KB Merkur obavljeno je 188 transplantacija, u KBC-u Zagreb 147, u KBC-u Rijeka 30, KB-u Dubrava 14 i KBC-u Osijek 12 transplantacija organa.