Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. prosinca 2019.
EK je lani predložila sastavljanje liste najgorih invazivnih vrsta

Hrvatska će sama odrediti koje joj biljke i životinje štete okolišu?

Ambrozija / Arhiva NL
Ambrozija / Arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 17. veljača 2014. u 14:49 2014-02-17T14:49:49+01:00

S obzirom da postoje značajne razlike u zemljopisnom položaju i klimatskim uvjetima među državama članicama, Hrvatska je zatražila da se, umjesto fiksne liste, omogući zemljama diskrecijsko pravo da trajno zabrane unos i trgovinu vrstama koje se ne smatraju prijetnjom na većem dijelu teritorija EU-a i nisu se našle na zajedničkoj europskoj "crnoj listi"

ZAGREB Na području Europe postoji oko 1.500 invazivnih stranih vrsta biljaka i životinja koje nanose veliku štetu okolišu, zdravlju ljudi, poljoprivredi i infrastrukturi. Stoga je Europska komisija još ujesen predložila da se sastavi lista 50-ak najopasnijih vrsta koje bi bilo potpuno zabranjeno unositi i prenositi na području Europske unije, stavljati na tržište, uzgajati ili puštati u okoliš.

Zemlje članice EU-a trebale bi se pritom dogovoriti što će sve biti uvršteno na taj popis, uzimajući u obzir da mora biti riječ o biljkama, životinjama ili čak mikroorganizmima za koje je utvrđeno da ugrožavaju bioraznolikost i da štete zdravlju ljudi ili gospodarstvu. 

No, na prvotni prijedlog uredbe zemlje članice, među njima i Hrvatska, imale su određene primjedbe. S obzirom da postoje značajne razlike u zemljopisnom položaju i klimatskim uvjetima među državama članicama, Hrvatska je zatražila da se, umjesto fiksne liste, omogući zemljama diskrecijsko pravo da trajno zabrane unos i trgovinu vrstama koje se ne smatraju prijetnjom na većem dijelu teritorija EU-a i nisu se našle na zajedničkoj europskoj "crnoj listi".

U prvoj verziji uredbe bilo je predviđeno da zemlje članice mogu poduzeti hitne mjere protiv invazivne vrste koja nije na europskom popisu, ali nije im dana mogućnost trajne zabrane. Prema neslužbenim informacijama, taj zahtjev za davanjem diskrecijskog prava zemljama članicama naišao je na plodno tlo. 

Hrvatska je inzistirala i na propisivanju suradnje i sa zemljama koje nisu članice EU-a, s obzirom da invazivne vrste ne poznaju državne granice. Nadalje, založila se za to da se prilikom definiranja europskih pravila za suzbijanje invanzivnih vrsta ne stavlja naglasak samo na one vrste koje su već sad široko rasprostranjene u Uniji, nego da se uzmu u obzir i vrste koje će tek u budućnosti postati zanimljive za trgovinu, a mogle bi biti invanzive. 

Podsjetimo, u izvješću koje je izradila Europska agencija za okoliš, u Hrvatskoj su detektirane barem dvije vrste strane prirodnom okolišu, ambrozija i tigrasti komarac. U cijeloj EU postoji oko 12 tisuća stranih vrsta, a deset do 15 posto njih su invanzive. Europska komisija procjenjuje da invazivne vrste u EU nanesu štetu od 12 milijardi eura godišnje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.