Global Energy Monitor

Europa u plinske projekte ulaže više od 100 milijardi eura. Nova studija kaže da su potpuno beskorisni

Hina

REUTERS

REUTERS

Europska unija već raspolaže uvoznim kapacitetom koji je dvostruk njezinoj trenutačnoj potrošnj, a postojeće europske elektrane proizvode tek trećinu struje svojih stvarnih kapaciteta



Europa planira više od 100 milijardi eura potrošiti na »beskorisnu« plinsku infrastrukturu kojom će ugroziti svoje ciljeve zelenog razvoja u borbi protiv globalnog zatopljenja, navodi Global Energy Monitor (GEM) u studiji.


Ta nevladina udruga kompilirala je već aktualne projekte i one koje Europa planira provesti, a riječ je o terminalima za uvoz plina, plinovodima i elektranama na plin u zemljama Europske unije i Velike Britanije u ukupnoj vrijednosti 117 milijarda eura. Prema studiji, ti bi projekti povećali postojeće uvozne kapacitete za nekih 30 posto.


Međutim, GEM ističe da »Europska unija već raspolaže uvoznim kapacitetom koji je dvostruk njezinoj trenutačnoj potrošnji«. Nadalje, navodi GEM u studiji objavljenoj u utorak, postojeće europske elektrane proizvode tek trećinu struje svojih stvarnih kapaciteta.




Plinski projekti ne uklapaju se u cilj koji su članice Europske unije, s izuzetkom Poljske, zacrtale u prosincu, a taj je postići ugljičnu neutralnost do 2050. godine.


S prosječno 12 milijarda eura ulaganja na godinu u idućem desetljeću, one će za približno 50 posto premašiti procjene ulaganja »prema scenariju održivog razvoja« Međunarodne agencije za energiju.


»Velika Britanija i EU time se pripremaju izgubiti desetke milijarda eura ulažući u infrastrukture inkompatibilne s europskim ciljevima« borbe protiv globalnog zatopljenja, upozorava direktor GEM-a Ted Nace.


Ako Europljani žele ispuniti svoj cilj ugljične neutralnosti do 2050., uporaba fosilnih goriva mora pasti za 29 posto.


Stručnjaci UN-ovog panela za klimu (Giec) procjenjuju da potrošnja prirodnog plina mora pasti za 25 posto do 2030. godine, odnosno za 75 posto do 2050., ako svijet želi ograničiti globalno zatopljenje na 1,5 stupnja Celzijeva, što je najambiciozniji cilj iz Pariškog sporazuma o klimi.


Europska investicijska banka (EIB) najavila je u studenom da će od 2022. godine prestati financirati nove projekte fosilnih goriva, uključivo plin. Od svih fosilnih goriva plin ispušta najmanje količine CO2 u atmosferu, ali se njegovom eksploatacijom emitira metan, plina koji je štetan kao i CO2 jer stvara učinak staklenika.


Europski parlament treba se idući tjedan izjasniti o javnom financiranju i zajmovima EIB-a za projekte energetske infrastrukture, među kojima su 32 plinska projekta.


»Europske vlasti govore o klimatskoj hitnosti, a pritom nastavljaju novac poreznih obveznika trošiti na projekte kojima će Europu prisiliti na desetljeća korištenja energije iz fosilnih goriva. Plin nije prijelazna energija«, kazao je za agenciju France Presse Colin Roche iz udruge Friends of the Earth Europe.