Prema novoj direktivi koja je prihvaćena velikom većinom, za ta će kaznena djela europski sudovi - pa tako i sudovi u Hrvatskoj - izricati kazne od najmanje četiri godina zatvora
STRASBOURG Europska unija prvi put uvodi zatvorske kazne za teške financijske zloupotrebe, trgovanje na temelju povlaštenih informacija i manipuliranje tržištem, kao što je bio nedavni slučaj manipulacija s međubankarskom kamatnom stopom Libor. Prema novoj direktivi koja je prihvaćena velikom većinom, za ta će kaznena djela europski sudovi – pa tako i sudovi u Hrvatskoj – izricati kazne od najmanje četiri godina zatvora, dok će se s najmanje dvije godine kažnjavati nezakonita objava informacija.
Članice će moći propisati i strože kazne, ali neće moći blaže. Direktiva će stupiti na snagu nakon što je formalno prihvate i zemlje članice, koje će onda imati dvije godine za implementaciju. Cilj je ponovna uspostava povjerenja u financijske institucije nakon krize, a EU ovom direktivom, kako naglašava povjerenica za pravosuđe Viviane Reding, šalje “snažan signal” financijskim tržištima o “nultoj toleranciji” u EU za nezakonitosti na financijskom tržištu.
Dosad je to područje regulirala direktiva iz 2003., koju su vrijeme i kriza pregazili. Kako su pojedine zemlje EU različito sankcionirale tržišne manipulacije – u nekim zemljama to uopće nije kazneno djelo – financijski kriminalci, koji su suodgovorni za financijsku krizu, izvlačili su se samo s administrativnim kaznama, ili su jednostavno, izbjegavajući kažnjavanje, selili iz jedne zemlje EU u drugu.
