Prvi put od konca osamdesetih godina – i nakon čak tri mandata Michaela Bloomberga i dva mandata Rudyja Giulianija – New York bi danas trebao dobiti demokratskog gradonačelnika. Prema svim predizbornim anketama, dosad nepoznati političar i deklarirani ljevičar Bill de Blasio uvjerljivo vodi ispred svojih protukandidata, što je potvrdio i prvi izborni krug u rujnu kada je de Blasio osvojio 40 posto glasova.

De Blasio je osvojio povjerenje Njujorčana hrabro progovorivši o interesima siromašnih, zapostavljenih i zanemarenih, kao i o pravima manjina, koji su rijetko u fokusu američkih političara, no mediji su ga proglasili lijevim populistom. Štoviše, novinari su otkrili da je u mladosti podržavao sandiniste, da je na komunističkoj Kubi proveo medeni mjesec te da je kao student posjetio Sovjetski Savez, i to iste godine (1983.) kada je tadašnji predsjednik Ronald Reagan Sovjetski Savez nazvao »carstvom zla«, zbog čega ga nazivaju »ljubimcem komunista«.

U kampanji je de Blasio obećao oporezivanje bogatih, a tako prikupljen novac usmjerio bi na financiranje vrtića za djecu. Obećava i izgradnju socijalnih stanova za siromašne, iako mnogi sumnjaju da će se nakon pobjede sjećati svojih obećanja.

Odbacuje Bloomberga

Kandidat demokratske stranke snažno je raskrstio s nasljeđem svog bogatog prethodnika za koje de Blasio tvrdi da je koristilo isključivo bogatašima na Manhattanu. Među najveća Bloombergova postignuća navode se zabrana pušenja i zakon o obveznom brojanju kalorija, što ga je New York donio za njegova mandata.

»De Blasio pobjeđuje zato što je Njujorčanima pružio priliku da odbace Bloombergovu politiku«, napisala je u New York Timesu kanadska spisateljica i novinarka Chrystia Freeland, nazivajući utrku u New Yorku »trijumfom populista nad plutokratima«.

A plutokrat je ovdje Bloomberg, američki multimilijarder i filantrop, čije je vlastohleplje de Blasio odlično iskoristio kako bi se profilirao kao sušta suprotnost aktualnom gradonačelniku, kojemu je politička funkcija – jedna od najvažnijih u Americi – poslužila samo zato da bi zaokružio svoje bogatstvo i moć. Bloomberg je, podsjetimo, 2008. godine inicirao promjenu gradskog ustava kako bi dobio pravo na treći mandat, čime je upropastio i ambiciju predsjednice gradskog vijeća Christine Quinn da postane prva žena na čelu New Yorka, jer mu je u tome udovoljila.

Put do pobjede de Blasiju otvoren je nakon sramotnog poraza nesuđenog kandidata demokratske stranke i kongresnika Anthonyja Weinera, nakon afere u kojoj je otkriveno da je mladim djevojkama slao poruke i fotografije eksplicitnog sadržaja.

Tamnoputa supruga

Slabe izglede daju i Joeu Lhoti, republikanskom protukandidatu, iako je ovaj izlijepio New York plakatima kojima plaši Njujorčane da će de Blasio New York vratiti u sedamdesete i osamdesete, kada su gradske ulice bile pune kriminala. De Blasio, naime, najavljuje reformu sustava policijskog pretraživanja sumnjivaca, za koji smatra da je usmjeren upravo na pripadnike manjina, afroameričke i latinoameričke.

De Blasio je bio na čelu kampanje Hillary Clinton u utrci za Senat, zbog čega je dinastija Clinton danas među onima koji podržavaju njegovu kandidaturu. Najvjerojatniji budući gradonačelnik dosad nije bio na visokim funkcijama, bio je gradski vijećnik i ombudsman – zbog čega se mnogi pitaju je li kadar upravljati gradskom vlasti s 300 tisuća zaposlenih i proračunom od 72 milijarde dolara – a birače je osvojio i vlastitom životnom pričom. Naime, oženjen je s tamnoputom Chirlane McCray, pjesnikinjom i feministkinjom, s kojom ima 15-godišnjeg Dantea, simpatičnog dječaka s afro frizurom.

Osim za gradonačelnika New Yorka, danas se održavaju i izbori za guvernera Virdžinije, važne američke države koju je Obama doveo u demokratski tabor, u kojoj se očekuje pobjeda demokrata Terryja McAuliffeja, i New Jerseyja, gdje najavljuju glatku pobjedu umjerenog republikanca Chrisa Christieja.