ZAGREB Afrička svinjska kuga, vrlo zarazna bolest svinja koja se ne prenosi na ljude, ali može uzrokovati veliku ekonomsku štetu, širi se Europom te je prvi put stigla i do Rumunjske. Bolest je u Europu ušla 2007. godine preko Gruzije, širila se Rusijom, Ukrajinom, baltičkim zemljama, došla do Poljske i Češke, a nedavno se pojavila i u Rumunjskoj.

U Mađarskoj, Srbiji, kao ni u Hrvatskoj, bolesti službeno još nema, no činjenica je da se kod nas značajno povećala populacija divlje svinje koja od afričke svinjske kuge ne obolijeva, ali je kao kliconoša prenosi na domaću svinju, za koju je bolest smrtonosna. Prenosi se preko zaraženog krpelja, ili unošenjem virusa na farmu preko obuće, odjeće, hrane, opreme. Kad stigne na farmu, brzo se širi i može prouzročiti uginuće svih životinja, što je golem gubitak za farmere, ali i za državu. Samo je u Poljskoj i baltičkim zemljama bolest tijekom 2014. i 2015. godine prouzročila pad izvoza svinjetine i živih svinja od čak 960 milijuna dolara.

Ministarstvo poljoprivrede ima spreman akcijski plan za slučaj da se afrička svinjska kuga pojavi i u Hrvatskoj, no činjenica je da za bolest ne postoji ni cjepivo niti lijek. Drugim riječima, u slučaju pojave bolesti sve zaražene životinje moraju biti eutanazirane. EU državama članicama nadoknađuje do 75 posto opravdanih troškova za sprečavanje širenja bolesti. Mjere sprečavanja širenja bolesti financirane od EU-a uključuju smanjivanje populacije krmača divljih svinja te zbrinjavanje ostataka uginule divljači kako bi se spriječilo daljnje širenje virusa u okolišu.

Ukidanje lovostaja

Ministarstvo poljoprivrede nedavno je zaključilo javno savjetovanje o izmjeni Pravilnika o lovostaju, kojim se predlaže ukidanje lovostaja na krmače divlje svinje. Za vepra, prase (divlja svinja do tri mjeseca starosti) i nazime (3-12 mjeseci starosti) lovostaj ne postoji, dok za krmače on vrijedi od početka veljače do kraja lipnja. Kako su u javnoj raspravi pristigli uglavnom komentari koji se protive zabrani lovostaja, uz napomenu kako je neprihvatljivo ubijati gravidne krmače ili krmače koje vode mlade, ostaje upitno hoće li lovostaj biti ukinut.

U pojašnjenju zašto ga je potrebno ukinuti, Ministarstvo navodi kako dolazi do dvostrukog prašenja krmača u jednoj godini (dva legla), čemu su uzrok klimatske promjene, lakše dolaženje do hrane, kao i genetsko miješanje divlje svinje s napuštenom domaćom svinjom tijekom Domovinskog rata. Krmača oprasiti može do 12 mladunaca, što znači da u jednoj godini na svijet ne samo da može donijeti 13. prase, nego njih 24.

Problem Gorskog kotara

Da je broj divljih svinja sve veći, potvrđuje i tajnik Lovačkog saveza Primorsko-goranske županije Bojan Marković, napominjući kako je situacija posebno problematična na Krku i Cresu, idealnim staništima za ovu divljač. Osim što im odgovara tamošnja vegetacija, nemaju ni velikih zvijeri kao prirodnog neprijatelja. Općenito, zbog umiranja sela i poljoprivrede, odnosno stočarstva, šuma se svuda »spustila« do naselja, što je poseban problem u Gorskom kotaru, u kojem su sela postala »prirodno« stanište medvjedu, divljoj svinji, srnama.

Sve veći broj divljih svinja problem je poljoprivrednicima već sad, dok potencijalno može, uđe li zaraza afričkom svinjskom kugom i u Hrvatsku, ugroziti i uzgoj svinja. Inkubacija bolesti traje od pet do 15 dana, njeni su prvi klinički znaci visoka temperatura, gubitak apetita, teško disanje životinje, iscjedak iz nosa i očiju, dok kasnije nastupa nekoordiniranost, vidljiva potkožna krvarenja te smrt.