Reuters
Rasprava na okruglome stolu pokazala je kako ni među Hrvatima u BiH nema suglasnosti o konceptu federalizacije koji, uz potporu službenog Zagreba, nudi HDZ BiH
Bit će teško organizirati izbore u BiH 2018. bez donošenja novog izbornog zakona, izjavio je u Zagrebu pomoćnik ministra vanjskih i europskih poslova Gordan Bakota.Time je Bakota ponovio, ali i zaoštrio, ono što je ministar vanjskih i europskih poslova Davor Stier kazao na nedavnome skupu o budućnosti BiH, održanom u Neumu: da susjedna država do lipnja mora usvojiti novi izborni zakon, kako bi tamošnji Hrvati na sljedećim izborima mogli sami birati vlastite političke predstavnike.
»Ne vidim kako BiH može postati funkcionalna ako nema suštinske ravnopravnosti«, dodao je Bakota, govoreći na okruglome stolu o budućnosti BiH Hrvatske socijalno-liberalne stranke (HSLS). Ustvrdivši kako je »međunarodna zajednica predugo inzistirala na socijalno-ekonomskom konceptu napretka BiH«, Bakota je naglasio kako su, uz napredak ekonomije, »nužne i političke promjene«.
Nazvao je to »dvotračnim pristupom«.
No rasprava na okruglome stolu pokazala je kako ni među Hrvatima u BiH nema suglasnosti o konceptu federalizacije koji, uz potporu službenog Zagreba, nudi HDZ BiH. Taj je koncept na skupu objasnio predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskoga narodnog sabora BiH i zastupnik u hrvatskome Saboru Božo Ljubić.
Ustvrdivši kako ratna i poratna stradanja Hrvata u BiH »imaju razmjere genocida«, predložio je federalizaciju i »neteritorijalnu«, odnosno »personalnu autonomiju« za Hrvate izvan hrvatske federalne jedinice, ali i za pripadnike svakoga drugog naroda gdje su u manjini.Polemički su se Ljubiću suprotstavili ratni član Predsjedništva BiH i drugi predsjednik HDZ-a BiH Stjepan Kljujić, ali i ravnatelj Caritasa banjalučke nadbiskupije Miljenko Aničić. Kljujić je ustvrdio kako Hrvatska ne može pomoći BiH »dok se ne suoči s vlastitom odgovornošću za tragediju Hrvata u BiH i cijele zemlje«.
»Hrvatska snosi ogromnu krivicu za tragediju u BiH. Vi morate biti spremni saslušati presudu šestorici zapovjednika HVO-a u Haagu. Dok se ne suočite s Karađorđevom i rušenjem Starog mosta, neće imati političku orijentaciju. Priče o federalizaciji su smiješne«, kazao je Kljujić.
Miljenko Aničić kazao je kako »HDZ igra žalosnu ulogu« kada je riječ o Hrvatima u Republici Srpskoj, dodajući kako je »priča o trećem entitetu potpuno nerealna«.
»Nikakve mi koristi od te politike nemamo. I u Republici Srpskoj Hrvatima su drugi birali predstavnike, ali ne znam je li predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ikad išta rekao o tome. Nas zanima konkretan život naših ljudi, koji su pod stalnim pritiskom, a to nikoga ne zanima. Predlažem da se u Banja Luci zaposli jedan odvjetnik koji bi se bavio isključivo tim problemima, jer bi to možda smanjilo broj incidenata«, kazao je Aničić.
Na skupu je istaknut potpuni manjak javnog interesa za preostale Hrvate na području Prijedora, nad kojima su, zajedno s Bošnjacima, u ratu počinjeni okrutni ratni zločini: samo u selu Briševu ubijeno je najmanje 63 hrvatska civila, među njima žene i djeca.
