Mihail Kornijenko / Reuters
Astronaut NASA-e Scott Kelly i ruski kozmonaut Mihail Kornijenko spustili su se u srijedu na Zemlju nakon rekordnih 340 dana u svemiru, što je najdulja svemirska misija u sklopu priprema za buduće letove ljudske posade na Mars
Na ISS-u su dvojica astronauta redovito prolazila liječničke preglede i niz testova te analiza kako bi se proučili učinci dugog vremena mikrogravitacije na ljudski organizam.
Uzorci tjelesnih tekućina bili su im uzeti prije leta u svemir, zatim su uzimani redovito tijekom misije, a nastavit će se to činiti i dulje od godinu dana nakon njihova povratka na Zemlju.
Kellyjev brat blizanac, nekadašnji astrounaut Mark Kelly, također je na tlu sudjelovao u istraživanju. Svi uzorci i podaci koji su redovito uzimani od dvojice braće trebali bi poslužiti kao točna i korisna usporedba fizioloških učinaka dugotrajnog puta u svemir.
Bestežinsko stanje ima i dobro poznate učinke na mišiće i na skelet jer smanjuje mišićnu masu i gustoću kostiju zbog čega astronauti moraju redovito vježbati.
Sergej Vokov koji je poletio na ISS 15. prosinca 2015. proveo je u orbiti 182 dana.
Misijom, koja je upravo završila, Scott Kelly je potukao dva američka rekorda jer je ostvario najdulji boravak u svemiru od 340 dana i ukupno 540 dana u orbiti.
No apsolutni rekorder najduljeg boravka u svemiru drži ruski kozmonaut Valerij Poljakov koji je ostao dulje od 14 mjeseci u nizu, 437 dana na nekadašnjoj svemirskoj postaji Mir 1994. i 1995. godine.
Rekord najduljeg boravaka u orbiti također drži ruski kozmonaut, Genadij Padalka koji je počeo zadnjih od šest svojih svemirskih letova u isto vrijeme kada i Kelly i Kornijenko u ožujku 2015. te je ukupno kružio oko zemlje 879 dana.
Šesnaest zemalja, među njima Europa, Japan i Kanada, sudjeluje u projektu ISS-a, svemirskog laboratorija postavljenog u orbitu 1998. Veličine peterosobne kuće, postaja vrijedna 100 milijarda dolara koju su najvećim dijelom financirale Rusija i Sjedinjene Države, postavljena je 400 kilometara iznad Zemlje.