Biranje lokalnih predstavnika vlasti putokaz za kongresne izbore 2014.

Amerika glasala: Trijumfirali demokrati i umjereni republikanci

Denis Romac

New York je nakon dva desetljeća izabrao demokratskog gradonačelnika, Billa de Blasija. Umjereni republikanac Chris Christie slavio u New Jerseyu. Težak poraz ekstremnog pokreta Tea Party 



Lokalni izbori u Sjedinjenim Američkim Državama protekli su bez iznenađenja: nakon dva desetljeća New York je ponovo izabrao demokratskog gradonačelnika Billa de Blasija, umjereni republikanac Chris Christie nadmoćno je pobijedio na guvernerskim izborima u New Jerseyu, što je odlična popudbina za Christijevu potencijalnu kandidaturu na predsjedničkim izborima 2016. godine, dok je u Virginiji tijesno slavio demokrat Terry McAuliffe, pobijedivši konzervativnog Kena Cuccinellija, bliskog ultrakonzervativnom pokretu Tea Party.


Riječ je o važnim izborima, koji će uvelike utjecati na političku budućnost SAD-a jer u studenom sljedeće godine Amerikance očekuju važni kongresni izbori, koji se uvijek održavaju na polovici predsjedničkog mandata. 


  Iako su izbori u New Yorku iz razumljivih razloga izazvali najveće zanimanje izvan Amerike, oni su zapravo bili odlučeni još u rujnu, kad su demokrati na stranačkim predizborima za svog kandidata izabrali de Blasija, dotad potpuno nepoznatog lokalnog političara i dužnosnika.




 Naime, iako je New York demokratska utvrda (čak 80 posto stanovnika na nacionalnim izborima glasa za demokrate), na lokalnim izborima Njujorčani su već dva desetljeća birali republikanske kandidate, najprije Rudyja Giulianija, i to u dva mandata, a onda i multimilijardera i filantropa Michaela Bloomberga u čak tri mandata, iako je Bloomberg u svojoj političkoj karijeri bio i republikanac i demokrat, a naposljetku je odlučio postati neovisan.


Na ovim je izborima New York radikalno raskrstio s Bloombergovim nasljeđem, tako da je de Blasio sa 73 posto glasova hametice porazio svog republikanskog protukandidata Josepha Lhotu, nekadašnjeg Giulianijevog zamjenika, koji je osvojio samo 24 posto glasova.  

Zaokret ulijevo


Posrijedi je, dakle, dramatičan zaokret ulijevo. U Bloombergovom mandatu, naime, New York je postao luksuzna, elitna metropola, prilagođena najbogatijima i pristupačna samo uskom sloju povlaštenih. Za ilustraciju, na drugoj strani broj beskućnika naglo je rastao, tako da je prema podacima Deutsche Wellea ljudi bez krova nad glavom, među kojima je sve više cijelih obitelji, sada čak 65 posto više nego u vrijeme kada je Bloomberg prije 11 godina preuzeo gradonačelnički mandat. 


  Bill de Blasio ponudio je svoju viziju New Yorka koji će biti pristupačniji svim slojevima stanovništva, obećavši »New York za sve«. Dok je njegov protukandidat obećavao smanjenje poreza i prepuštanje stanogradnje zakonima tržišta, de Blasio najavljuje više poreze za bogate, bolji predškolski program za djecu i izgradnju socijalnih stanova. Bez radikalnog zaokreta i bez ekonomske politike koja će smanjiti neravnopravnost, u korist srednjeg sloja – poručuje de Blasio – New York će njegovi budući stanovnici doživljavati isključivo kao »igralište za najbogatije«. 


  Dok je Lhota igrao na kartu zastrašivanja povratkom New Yorka u sedamdesete i osamdesete godine, kad je taj grad bio mračna prijestolnica čije su ulice bile pune kriminala, de Blasio je stekao povjerenje brojnih Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca, koji su često bili neopravdana meta policijske brutalnosti, zahtijevajući korekciju policijske prakse »zaustavi i pretraži«.


De Blasio je također vješto iskoristio vlastitu obitelj u predizbornoj kampanji. Njegova supruga je tamnoputa pjesnikinja i aktivistica Chirlane McCray, samosvjesna žena koja je sigurno odigrala veliku ulogu u profiliranju kampanje svog supruga, čak dotle da su neki analitičari zbog strelovitog uspona i izbornog trijumfa obitelj de Blasio počeli uspoređivati s moćnim klanom Clinton. 


Rasplet u Virginiji


No za političku budućnost SAD-a i rasplet kongresnih izbora sljedeće godine, a možda i predsjedničkih izbora 2016. godine, vjerojatno je važnije ono što se dogodilo u New Jerseyu i u Virginiji.


Christijeva nadmoćna pobjeda (60:40 posto) nad demokratkinjom Barbarom Buono snažna je poruka republikanskoj stranci jer je guverner Christie svojom umjerenošću u pristupu većini omiljenih tema konzervativaca (poput prava istospolnih zajednica i manjina) pokazao da je kadar osvojiti glasove neovisnih birača i žena.


A upravo to je – gubitak glasova žena, manjina i neovisnih – glavni razlog katastrofalnog poraza republikanskog kandidata Mitta Romneya na prošlim predsjedničkim izborima, zbog čega će republikanska vrhuška, koja je sada pod snažnim utjecajem isključivog i ekstremnog pokreta Tea Party, vjerojatno morati dvaput dobro razmisliti prije nego što odbaci najavljenu Christijevu predsjedničku nominaciju.  

No još znakovitiji, barem za republikansku stranku, bio je rasplet u Virginiji. U toj važnoj saveznoj državi demokrat McAuliffe, nekadašnji čelnik odbora demokratske stranke, koji je bio zadužen i za prikupljanje donacija za Clintonovu kampanju, tijesno je pobijedio republikanca Cuccinellija, pripadnika pokreta Tea Party.


Cuccinelli je odlučno zagovarao »vitku državu« – ideologiju koja je dovela do nedavnog zatvaranja savezne vlade – a svojim radikalizmom prema ženama, manjinama i pravima istospolnih zajednica glatko je ostao bez njihovih glasova. Virginia je jedna od nekoliko »njihajućih« saveznih država, tako da rezultat ovih izbora nagovještava mogući ishod izbora sljedeće godine.