Nejasno je kako će se BiH izvući iz institucionalne slijepe ulice koju je u ponedjeljak obilježila neslavna prva obljetnica bez državne vlasti nakon parlamentarnih izbora održanih 3. listopada prošle godine.

Dubinu krize dobro ilustriraju povremene ocjene u javnosti BiH kako je moguće da se Vijeće ministara ne formira do sljedećih izbora u – listopadu 2014.

Relativni pobjednici izbora – SNSD Milorada Dodika, SDP Zlatka Lagumdžije, SDA Sulejmana Tihića, HDZ BiH Dragana Čovića i HDZ 1990. Bože Ljubića – ni godinu dana nakon izbora nisu uspjeli formirati vlast na državnoj razini.

Štoviše, situacija nikada nije bila lošija ni u Federaciji BiH, jer dva HDZ-a odbijaju priznati legitimitet vladi Federacije BiH, koju su s koalicijskim partnerima formirali SDP i SDA.

U posljednje su se vrijeme pojavili prijedlozi o izvanrednim izborima, ali ni njih nije moguće održati, jer za to nema ni političke volje u strankama, ali ni formalnih preduvjeta. U BiH zakonima, naime, nije predviđeno tko raspušta Zastupnički dom Parlamenta BiH, pa bi prije raspisivanja trebalo razriješiti taj ustavnopravni problem.

No u sadašnjim uvjetima malo je vjerojatno da se to može dogoditi, jer su politički odnosi takvi da ključnim strankama nije u interesu riješiti problem.

Neodrživa država

Strankama srpskoga i hrvatskog bloka, naime, ovakva situacija politički odgovara, jer iz dana u dan biva sve jasnije da je sadašnja situacija neodrživa te da je Daytonski sporazum neprovediv.

Dva HDZ-a tako dobivaju argument da se ustavni položaj Hrvata mora mijenjati kako bi BiH postao funkcionalan, dok Dodikov SNSD sve uvjerljivije tvrdi da je BiH neodrživa država.

Predsjednik Sulejman Tihić sadašnje je međustranačke odnose ovih dana ilustrirao lucidnom rečenicom: »Teško je pregovarati s nekim tko je zadovoljan«.

Na posljednjim propalim pregovorima o formiranju državne vlasti, održanima 26. rujna u Brčkom, postalo je jasno da je ključni problem formiranja državne vlasti spor dva HDZ-a i SDP-a oko toga tko može predstavljati Hrvate: dva HDZ-a tvrde da to mogu samo oni, jer su dobili najviše glasova Hrvata, dok u SDP-u tvrde da su i za njihove kandidate glasali Hrvati, što znači da mogu dobiti mjesta u vlasti namijenjena Hrvatima. Na tom su razmimoilaženju propali i pregovori.

Osam milijuna eura ode u vjetar

Što dalje, nitko ne zna, a BiH nastavlja propadati u političko beznađe i gospodarsko nazadovanje: petnaest tisuća ljudi u protekloj je godini ostalo bez posla, a investicije su pale za osam i pol posto. Istodobno, zajedničke državne službe, koje su praktički blokirane jer se odluke ne donose, građane BiH koštale su osam milijuna eura.