Zdravo srce vlastiti izbor: DA kretanju, NE fast foodu i cigareti

Foto M. Gracin

Niz je načina, koji ništa ne koštaju, a smanjuju rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti od kojih godišnje umire 17 milijuna ljudi. Stručnjaci naglašavaju zdrave izbore za zdravlje srca u svakom domu – u prvom redu zdravu prehranu i zabranu pušenja, veću fizičku aktivnost te prepoznavanje vlastitih rizika 

RIJEKA  Danas se obilježava Svjetski dan srca pod motom »Odabir za zdravo srce, za svakoga i svugdje«. Ove je godine Svjetski dan srca posvećen otkrivanju utjecaja okruženja na razvoj kardiovaskularnih bolesti, kao i pitanju povećava li okruženje rizične faktore za njihov nastanak. Kardiovaskularne bolesti, naime, i dalje su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, a trenutno su odgovorne za 17,3 milijuna smrti godišnje te se do 2030. godine predviđa rast i do 23 milijuna smrtnih slučajeva. S druge strane, ukoliko se obrati pozornost na rizične faktore, poput korištenja duhana, nezdrave prehrane i tjelesne neaktivnosti, većinu kardiovaskularnih bolesti moguće je prevenirati.

Prilika za reviziju

Vrlo često  za nastanak kardiovaskularnih bolesti društvo krivi pojedinca i njegove nezdrave životne navike, okruženje u kojem pojedinci žive, rade i zabavljaju se, ima veliki utjecaj na njihovu sposobnost da donose prave odluke za zdravlje našega srca.

Nutricionisti KBC-a Rijeka prigodno će obilježiti ovogodišnji Svjetski dan srca kroz podizanje svijesti o ulozi prehrane u očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti modernog doba. Cijeli tjedan u kuhinji KBC-a Rijeka promovirat će se raznolika prehrana bogata namirnicama antioksidativnog i protuupalnog djelovanja. Sažetim informacijama o nekim lako dostupnim, nutritivno visokovrijednim namirnicama zaposlenicima će se skrenuti pozornost na ulogu raznolike prehrane u održavanju zdravlja srca i krvnih žila.

Liječnici i ostali zaposlenici bolnice jučer na meniju za zajutrak imali sendvič s raženim kruhom, filetima dimljenog lososa, rajčicom i rigom te bijelom kavom. Za doručak na meniju su bili integralni keksi, dok se za ručak nije nudilo meso već juha od komorača i cvjetače, polpete od graška u sezamu, batat s origanom i ružmarinom te salata od matovilca. Zdravo se nastavilo i za užinu uz kolač bundeve i čaj od đumbira i limuna, a za večeru se serviralo varivo od slanutka i poriluka, raženi kruh, salata od svježe cikle i acidofilno mlijeko.

Danas će za zajutrak u riječkoj bolnici biti graham kruh s namazom od avokada i maslinovog ulja i kakao, dok je za ručak u ponudi juha od brokule, dinstana junetina, kus-kus sa sjemenkama lana te salata od kupusa. 

Iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije poručuju kako svatko, bez obzira na okruženje u kojem živi, ima pravo na donošenje ispravnih odluka u korist zdravlja svojeg srca. Postoji niz načina, koji ništa ne koštaju, a omogućavaju smanjivanje rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti.

Svjetski dan srca dobra je prilika za reviziju onoga što se sve može promijeniti u okruženju kako bi ono postalo podobnije za zdravlje srca i tako uvođenjem i najmanjih promjena smanjiti rizik od bolesti srca i srčanog udara. Savjeti stručnjaka za javno zdravstvo naglašavaju zdrave izbore za zdravlje srca u svakom domu, a to su u prvom redu zdrave namirnice i zdrava prehrana te zabrana pušenja kod kuće, a zatim i više aktivnosti te svakako i prepoznavanje vlastitih rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Smanjenjem stresa, nepušenjem, pravilnom prehranom, ali i kretanjem svaki radnik i poslodavac daje zdrave izbore za zdravlje srca na radnome mjestu. Zdravo srce donosi i bolje poslovanje pa tako, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji i Svjetskom ekonomskom forumu, biti zdraviji na poslu ne doprinosi samo pojedincu, već i cjelokupnom poslu, na način da potiče porast produktivnosti i smanjuje izostanake s posla.

Roditelji primjer

Svjetski dan srca još je jedna prilika za podsjećanje na važnost kretanja. U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a poručuju roditeljima da potiču svoju djecu da budu aktivna kroz vlastiti primjer. Za uvođenje ove zdrave navike nikad nije kasno, a valja početi lagano, povećavajući intenzitet s ciljem koji mora biti barem 50 minuta umjerene aerobne vježbe kroz tjedan.– Uvijek se savjetujte s vašim doktorom prije početka bilo kakvog programa vježbanja. No, čak i ako imate određenu invalidnost, probajte biti što aktivniji, onoliko koliko vam vaše stanje to dopušta. I malo aktivnosti je bolje nego ništa, zaključuju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a.