Optimizam s pokrićem

Zapostavljena zračna luka obara rekorde: Kako je Krk udvostručio broj letova u odnosu na lani

Marinko Glavan

Aerodrom na Krku više ne izgleda kao vremeplov iz sedamdesetih, već kao sasvim ugodna mala zračna luka sa svim uobičajenim sadržajima / Foto Sergej DRECHSLER

Aerodrom na Krku više ne izgleda kao vremeplov iz sedamdesetih, već kao sasvim ugodna mala zračna luka sa svim uobičajenim sadržajima / Foto Sergej DRECHSLER



RIJEKA – Zračna luka Rijeka u ovoj je godini zabilježila rast broja putnika od pet posto, ali je u istom razdoblju u odnosu na prošlu godinu udvostručen broj avionskih operacija, a prvi put ostvaren je i značajan teretni promet, potvrdio je direktor riječkog aerodroma Tomislav Palalić.


– U financijskom smislu, u prvoj polovici ove godine ostvarili smo dvadesetak posto bolji rezultat nego u istom razdoblju lani, kaže Palalić, ističući kako je Rijeka po broju operacija, odnosno polijetanja i slijetanja aviona u svibnju bila na drugom mjestu u Hrvatskoj, odmah poslije Zagreba. U prvom redu zahvaljujući trening letovima njemačke aviokompanije Condor, ali i teretnim letovima.


– Svaka takva operacija donosi nam prihode, a trening letovi nastavit će se i tijekom iduće jeseni i zime, što nam osigurava zaposlenost kapaciteta izvan sezone, kao i stalne prihode – kaže Palalić.




Prvi put nakon dugog niza godina, točnije od 2005., Rijeka je dobila i cjelogodišnju međunarodnu avionsku liniju, i to prema njemačkom Kölnu, što je važno, kako zbog angažmana radne snage i opreme, tako i zbog prihoda. Što se putničkog prometa tiče, do kraja godine očekuje se povećanje od 15 do 20 posto, odnosno oko 165 tisuća putnika. To je još uvijek skroman rezultat u odnosu na primjerice Pulu ili Zadar, koji zadnjih godina imaju više od 400 tisuća, odnosno 350 tisuća putnika, ali najave govore da bi u idućoj godini napokon trebao biti ostvaren i značajniji iskorak u povećanju broja putnika. U prvom redu zbog sve većeg interesa avioprijevoznika za riječkom Zračnom lukom, što potvrđuje ne samo uvođenje linije Eurowingsa prema Kölnu, nego i prilično neočekivana odluka iste kompanije da pokrene novu sezonsku liniju prema Hannoveru, koja je startala 22. lipnja.


Subvencionirana sjedala


– Za iduću godinu očekujemo velike pomake u suradnji s još nekoliko aviokompanija. Ne želim govoriti o konkretnim brojkama dok sve ne bude dogovoreno, ali mogu reći da očekujemo znatan rast puntičkog prometa – kaže Palalić.



Pozitivnih pomaka u poslovanju Zračne luke bilo je u zadnjih nekoliko godina, u prvom redu financijskih, a posebno u pogledu uređenja aerodromske zgrade, stavljanja u funkciju dosad neiskorištenih prostora, udovoljavanja sigurnosnim i prometnim pravilima i slično. Zahvaljujući svemu tome Zračna luka Rijeka više ne izgleda kao vremeplov koji je putnike vraćao u sedmadesete godine prošlog stoljeća, već kao sasvim ugodna mala Zračna luka, s nizom pratećih sadržaja kojih neko vrijeme gotovo da i nije bilo.


Pokazuju to i prizori tijekom našeg posjeta aerodromu, na kojemu tijekom ljetne sezone vlada ponekad čak i gužva, ali u kojemu su putnicima znatno dostupnije razne usluge, od ugostiteljskih, preko duty free shopa, raznih trgovina, rent-a-cara i svega onoga što je zapravo očekivano na iole ozbiljnijem aerodromu.



Ono što bi moglo dati vjetra u krila riječkom aerodromu je, doduše zasad neslužbena, najava revizije takozvanog PSO programa poticanih letova između domaćih zračnih luka. Rijeka je u tom programu dosad redovito dobivala mrvice mrvica, pa je primjerice, u trenutačno važećem programu, čak i Osijek s 25 tisuća subvencioniranih sjedala godišnje daleko ispred Rijeke, koja ima mizernih jedva nešto više od sedam tisuća, a o Splitu, Zagrebu, Dubrovniku, Puli i Zadru da se ne govori.


Iz izvora bliskih Ministarstvu prometa je neslužbeno potvrđeno da će se pokrenuti revizija PSO programa, u kojemu Rijeka sudjeluje tek s jednom linijom Osijek – Rijeka – Split – Dubrovnik, dvaput tjedno s avionom kapaciteta svega 19 sjedala, koji je mjesecima unaprijed rasprodan. Prema nekim neslužbenim najavama, linija bi mogla biti pojačana na svakodnevnu, i to zrakoplovom sa 70 sjedala. U najboljoj varijanti, kada bi se ispunili zahtjevi uprave Zračne luke i manjinskih suvlasnika, u prvom redu Primorsko-goranske županije i Grada Rijeke, avioni na toj liniji letjet će čak dvaput dnevno, tijekom cijele godine, što bi, u konačnici rezultiralo očekivanim rastom broja putnika za čak 70 tisuća.


Točnost i visoka rangiranost


Da su se u Ministarstvu, kojemu je na čelu Oleg Butković, ministar koji je godinama bio gradonačelnik Novog Vinodolskog, napokon počeli ozbiljno baviti pitanjem Zračne luke Rijeka, pokazuje i činjenica da je na nedavno održanoj Skupštini Zračne luke, nakon niza godina posvemašnje nezainteresiranosti države kao većinskog vlasnika, pojavili predstavnici Ministarstva, odnosno šef Uprave za zračni promet Jure Šarić, koji je, kako saznajemo, kao cilj postavio promet od 500 tisuća putnika godišnje. O tome bi se, neslužbeno saznajemo, kao i o budućnosti aerodroma općenito, trebalo raspravljati i na sastanku ministra Butkovića sa županom Zlatkom Komadinom, do kraja ovog mjeseca. Takav cilj ne bi smio biti nerealan, posebno ako se snažnije uključi središnja država i turističko gospodarstvo, jer ne postoje objektivni razlozi zbog kojih aerodrom jedne od tri turistički najjače županije ne bi ostvarivao promet sličan ili veći od Pule i Zadra.


Zračna luka Rijeka u ovoj je godini zabilježila rast broja putnika od pet posto


Zračna luka Rijeka u ovoj je godini zabilježila rast broja putnika od pet posto



– Pola milijuna putnika je realan cilj koji je županija već davno zacrtala – kaže zamjenik župana Marko Boras Mandić, koji je pozdravio činjenicu da je Ministarstvo pokazalo interes za povećanjem prometa na Zračnoj luci Rijeka.


Pozitivnih pomaka u poslovanju Zračne luke bilo je u zadnjih nekoliko godina, u prvom redu financijskih


Pozitivnih pomaka u poslovanju Zračne luke bilo je u zadnjih nekoliko godina, u prvom redu financijskih



– Čini se da su napokon i u Ministarstvu odlučili djelovati u korist aerodroma. Mi već dulje vrijeme tražimo korekciju PSO programa, jer Rijeka je treći grad po veličini u državi, a naša županija jedna od vodećih u turizmu i gospodarstvu općenito, stoga tražimo barem ono što imaju Pula i Zadar, a to je barem 50 tisuća subvencioniranih sjedala, iako bi taj broj trebao biti i veći, jer primjerice Split i Dubrovnik imaju 200 tisuća. Perspektivu vidimo i u snažnijem povezivanju turizma naše županije i Grada Zagreba, u čemu Rijeka može preuzeti ulogu sekundarnog aerodroma za Zagreb, koji, kako vidimo, nije baš spreman za ovoliko povećanje zračnog prometa – kaže Boras Mandić.


Zračna luka je spremna za veći broj putnika, kaže direktor Tomislav Palalić, ističući u prvi plan dosadašnje performanse.


– Mi u dnevnim špicama u sezoni imamo veće opterećenje od Zagreba, i sa svoja 64 zaposlena i dalje smo među najtočnijima po pitanju vremena otprave zrakoplova, zbog čega smo visoko rangirani od strane aviokompanija poput Ryanaira ili Eurowingsa. Naravno, s povećanjem broja putnika, neminovno bi se povećao i broj zaposlenih na aerodromu – kaže Palalić.


Konstelacija snaga


Budućnosti riječkog aerodroma i povećanju broja putnika u prilog ide konstelacija snaga u ključnim ministarstvima i tijelima, jer u ovom trenutku ministar prometa Oleg Butković, ministar turizma Gari Cappelli i šef Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić dolaze iz Primorsko-goranske županije. To bi, ako je suditi prema bumu zadarskog aerodroma, dok je ministarstvom »mora, neba i zemlje« upravljao Božidar Kalmeta, ili Pule dok su sektorom turizma drmali kadrovi iz Istarske županije, svakako trebalo ići u korist Rijeke. S druge strane, ostaje problem relativno skromnih hotelskih kapaciteta, inertnosti hotelijera koji se oslanjaju na »klasične« goste koji dolaze automobilima ili autobusima te relativno slaboga gospodarstva, koji bi kumulativno trebali biti glavni pokretač avionskog prometa.


Zračna luka na Krku spremna za veći broj putnika


Zračna luka na Krku spremna za veći broj putnika



Stoga sve najave ozbiljnih pozitivnih pomaka ipak treba uzeti s dozom rezerve, jer već se i ranije najavljivao značajan rast broja putnika i približavanje Puli i Zadru, a u najboljem slučaju ove će godine možda biti izjednačen rezultat iz 2006. godine, kada je, za vrijeme direktora Marija Pašćenka, Rijeka imala promet od gotovo 170 tisuća putnika.