Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 21° 4
Sutra: 18° 19° 12
21. svibnja 2018.
Sat pjevanja

Zakantajmo: Zanimljiv igrokaz u kojem je jedina igračka bio glas

Foto Roni Brmalj
Foto Roni Brmalj
Autor:
Objavljeno: 12. studeni 2017. u 19:55 2017-11-12T19:55:15+01:00

KASTAV Klapska pjesma od postanka do danas i sve njezine zakonitosti bile su glavna tema raspjevanog sastanka članica i članova Klape Kastav i polaznika šestih razreda kastavske Osnovne škole »Milan Brozović«. Bio je to fantastičan primjer učenja kroz igru i igrokaz gdje je jedina igračka bio »glas«. O čemu se zapravo radi? O ideji Ženske i Muške klape Kastav, koje djeluju kao sekcije Udruge Kanat Kastav da kroz jedan školski sat mladim naraštajima približe klapsko pjevanje, odnosno pobude kod njih zanimanje za tradicijsku kulturu.

– Ovim programom želimo dati doprinos sustavnom podučavanju te otkrivanju zakonitosti, posebnosti i jedinstvenosti glazbene baštine nastaloj na temeljima čakavštine kojom se govori duž čitave obale Jadrana – od našeg zavičaja na njegovom sjevernom dijelu, pa sve do Dubrovnika na njegovu krajnjem jugu – rekao je umjetnički voditelj Klape Saša Matovina. – Edukativni program škole tradicijskog pjevanja nazvali smo »Zakantajmo kako su nas vadili«, a namijenjen je učenicima starijih razreda osnovnih škola te u obliku interaktivnog školskog sata nudi znanja o temeljnim značajkama sviranja i pjevanja na istarskoj ljestvici te klapske pjesme, povijesnom razvoju klape i klapskog pjevanja, kao i općenita znanja o ljudskom glasu i višeglasnom pjevanju.

Za veselje i za tugu

Kad se teorija pretoči u praksu, to izgleda ovako – sat otvaraju klapske pjevačice i pjevači svojevrsnim igrokazom kojim uz pjesmu učenicima prezentiraju situacije u kojima su naši preci najčešće pjevali, tj. stvarali fenomen klapskog pjevanja. Potom članica Ženske klape Kastav Đurđica Zoretić, postavlja pitanje koje glasi – dakle, jeste li shvatili u kojim su sve prigodama naši stari koristili pjesmu. Iz učeničkog auditorija dolijeću odgovori – dok su radili po kući, u polju, za vjenčanja i sprovode, za veselje, kad su se udvarali, i onda točka za kraj – kad su se opijali. Salve smijeha i nastava kreće dalje. Đurđica predstavlja članove obje klape, ali i njihova zanimanja, želeći djeci pokazati da pjevati može svatko tko voli pjesmu, neovisno kojim se zanimanjem bavio, a onda ulogu učitelja preuzima Saša Matovina, kazavši da je klapa zapravo društvo dobrih prijatelja koji zajedno pjevaju, ali ne pjevaju bez reda i poretka, štoviše red se itekako mora znati.

Pjevajući stare klapske pjesme, Klapa Kastav je učenicima pojasnila da svaka ženska klapa ima glasove koji se zovu sopran i alt, da postoje prvi i »ostali soprani«, ali isto tako i one koje pjevaju prvi i »ostali altovi«. U muškoj klapi to su tenori, baritoni i basovi. Uglavnom, Matovina je zaključio da je svaka klapa zapravo jedan buket glasova. Potom je po istom modelu pojasnio i da pravo klapsko pjevanje podrazumijeva a capella pjevanje, odnosno pjevanje bez pratnje instrumenata jer u takvom pjevanju glas je jedini instrument, obradio temu akorda ili suzvuka, ali se pomoću klapskih pjesama zvanih »rugalice« osvrnuo i na dijalekt na kojem su nastajale klapske pjesme i na čakavicu koja se kroz klapsko pjevanje njeguje.

Kulturno dobro

Kazao je Saša i da je klapsko pjevanje, kao dio hrvatske kulturne baštine, zaštićeno na razini svjetske kulturne baštine pri UNESCO-u, a potom zapitao znaju li »šestaši« što je UNESCO.

– Piše u knjizi iz geografije, ali ja to nisam naučila – doletjelo je iz publike, ali odmah iza toga i točna definicija UNESCO-a pod čijom se zaštitom nalazi i istarska ljestvica, glazbeni fenomen vezan uz ovaj kraj skladatelja Ivana Matetića Ronjgova. Što je istarska ljestvica i na koji način funkcionira, učenicama je Muška klapa Kastav pojasnila otpjevavši Matetićevu pjesmu »Bilo vavek veselo«, nastalu prema istarskoj narodnoj iz Šumbera. Ističući da svako vrijeme nosi svoje i da se današnja klapska pjesma neminovno razlikuje od one iz davnina te da neke klape pjevaju uz instrumente, i »predavači« i »slušači« su za kraj otpjevali klapske uspješnice »Kad si bila mala Mare« i »Vilo moja«. Otpjevali su tako da je pjesma orila ne samo kastavskom osnovnom školom, već i cijelim Kastvom. Saša Matovina školski sat posvećen tradicijskom pjevanju zaključio je riječima:

– Čuvajte ovo vrijedno što imamo, našu klapsku pjesmu, jer njome možete proputovati svijet. Mi smo vam najbolji primjer za to. Nastupali smo na cijeloj zemaljskoj kugli osim u Australiji te svakim nastupom prezentirali naše tradicijsko bogatstvo, kraj i zemlju iz koje dolazimo.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka