Višejezične ploče

Zajednica Talijana nije baš zadovoljna: ‘Ploče imaju pravopisne greške i iskrivljuju povijest’

Damir Cupać

Foto Marko Gracin

Foto Marko Gracin

Na višejezičnim pločama je više pravopisnih grešaka, a što se ne bi dogodilo da su nas uključili u realizaciju projekta. Ploča na Koblerovom trgu svjedoči i da se jedan dio povijesti iskrivljava, ističe Moreno Vrancich



RIJEKA Saborski zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin i riječki gradonačelnik Vojko Obersnel ušli su u polemiku u vezi s odnosom Grada Rijeke prema ovoj riječkoj autohtonoj nacionalnoj manjini. U međuvremenu je dio Radinovih prigovora postao bespredmetan jer su postavljene višejezične ploče za četiri ulice u Starom gradu, a taj će se projekt nastaviti i dalje u sklopu Europske prijestolnice kulture.


Koje je i dio da na ulazima u Rijeku budu postavljene višejezične ploče s imenom grada na više jezika pa tako i na talijanskom – Fiume. Kada je riječ o riječkoj političkoj sceni, dio oporbe, prije svega HDZ iskazao je negodovanje zbog ovih projekata. HDZ-ovi argumenti su dvojaki – s jedne strane oni se boje da se nepotrebno favorizira jedan dio povijesti, a s druge strane prštale su optužbe da takvim projektima Obersnel kupuje glasove Liste za Rijeku koji su presudni za prihvaćanje odluka u gradskom parlamentu.


No, jedna ploča košta oko 2.000 kuna pa su priče o milijunima kuna za koje se prodala Lista za Rijeku postale deplasirane. Pokušali smo kod predstavnika talijanske nacionalne manjine u Rijeci provjeriti tko je u pravu – Radin ili Obersnel.




Predsjednik Skupštine Zajednice Talijana Moreno Vrancich naglasio je da su i Radin i Obersnel u pravu, a opet da su i jedan i drugi u krivu.


– Prvo da pojasnim da je Zajednica Talijana udruga koja se bavi manjinskom kulturom. Za nas je podrška Grada Rijeke izuzetno bitna i baš po tom pitanju puno stvari ne funkcionira. Sve udruge imaju prostor koji dobivaju od Grada i za taj prostor ne plaćaju najam, ili je on simboličan, te troškove. Mi plaćamo 22.000 eura za najam, režije, komunalnu naknadu, ulažemo u održavanje zgrade.Drugim riječima, mi u tom materijalnom smislu dajemo puno više Gradu, nego što od Grada dobijamo.



Drugo, istina je da postoji puno toga u gradu kada je riječ o Talijanima. Ali postoji i međudržavni ugovor između Hrvatske i Italije u kojem je navedeno da bi se dvojezičnost trebala postupnu uvoditi gdje god je povijesno živjela talijanska manjina. Zadnja inicijativa o višejezičnim pločama je dobra i mi je pozdravljamo. Ali i ovaj projekt je pokazao da smo mi kao talijanska manjina slabo uključeni kada su takve stvari u pitanju. Na višejezičnim pločama je više pravopisnih grešaka, a što se ne bi dogodilo da su nas uključili u realizaciju projekta.


Ploča na Koblerovom trgu svjedoči i da se jedan dio povijesti iskrivljava. Naime, Koblerov trg se nije od 1911. godine do 1919. godine zvao Piazza Kobler, nego Giovanni Kobler. Postoje slučajevi da su se ljudi potpisivali na tri jezika, ali kada je riječ o Kobleru, to nije tako, naveo je Vrancich. On je zaključio da se u puno stvari napreduje kada je riječ o odnosu Grada Rijeke i talijanske nacionalne manjine, ali da je taj napredak spor štone bi bio slučaj da se predstavnici tačlijanske nacionalne manjine više uključe u realizaciju projekata.



Predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije Marin Corva kaže da ne bi htio ulaziti u raspravu između dopredsjednika Radina, koji je učinio mnogo za našu Zajednicu i za Hrvatsku općenito, i gradonačelnika Obersnela osim što mora priznati da ga je iznenadio naslov u Novom listu te članak u kojem gradonačelnik okrivljuje Talijansku uniju za krivnje koje ista nema.


– Svakako ćemo nanovo uputiti gradonačelniku dopis te zatražiti sastanak kako bismo imali prilike raščistiti neka otvorena pitanja. Još smo u veljači predložili da bi bilo korisno da se sastanemo ali nismo nikada dobili odgovor. Što se tiče položaja talijanske nacionalne manjine u Gradu Rijeci, rekao bih da je dobar, ali prvenstveno zahvaljujući Talijanskoj uniji koja uz potporu Republike Italije, Republike Hrvatske i Republike Slovenije čini sve što je moguće kako bi institucije poput Zajednice Talijana Rijeka, EDIT-a, ali i ostalih mogle nesmetano raditi.


Koristim priliku da navedem da je Zajednica Talijana Rijeka u mogućnosti plaćati Gradu Rijeci najamninu za prostor koji koristi baš zahvaljujući sredstvima koji posredstvom Talijanske unije stižu iz Italije. Grad Rijeka sa svojim djelovanjem zasigurno doprinosi održavanju talijanske komponente Grada. Kao primjer bih naveo sredstva koja Odjel za kulturu izdvaja svake godine za potrebe ZT Rijeka, ili postavljanje ploča sa povijesnim imenima određenih ulica povijesne jezgre grada koja su na talijanskom jeziku. Neovisno o tome, siguran sam da bi Grad mogao činiti još više na uzor određenih gradova u Istri.



Ima pozitivnih primjera i u našim susjednim državama poput Slovenije gdje također djeluje talijanska nacionalna zajednica ili Italije gdje, između ostalih, djeluje slovenska nacionalna zajednica koja uživa u ne malom broju prava, pojasnio je Corva.


Lista za Rijeku je stranka kojoj su jedan od bitnijih dijelova programa manjinska prava i riječki identitet. Predsjednik Liste za Rijeku Danko Švorinić naglašava da su institucije talijanske zajednice u Rijeci za grad izrazito važne po oba kriterija.


– Želim reći da su i riječko talijansko kazalište, i nakladnička kuća i “talijanski” vrtići i škole zapravo puno značajniji za grad Rijeku i Republiku Hrvatsku nego za talijansku državu i zbog toga ne mogu i ne trebaju ovisiti samo od sredstava koja dobiju iz Italije. Bez te komponente, Rijeka ne bi bila složen i multikulturan grad kakvim ga danas poznajemo i zbog toga zaštita tog dijela našeg kulturnog bogatstva treba biti jedan od prioriteta gradske politike. Mnoge naše inicijative išle su upravo u tom smjeru, a autohtona talijanska zajednica može računati na nas i ubuduće. U prošlosti je ponekad bilo više otpora s raznih razina, danas je suradnja puno bolja, prvenstveno tu mislim na službene institucije Grada Rijeke.


Neosporno je da se stvari po ovom pitanju u gradu kreću u pozitivnom smjeru, a naravno da uvijek možemo razgovarati o brzini i objektivnim okolnostima zašto neke stvari ne idu brže. Jednako je tako i sa službenim institucijama talijanske manjine s kojima također želimo dobru suradnju. Pogotovo sada kada i oni otvaraju riječke teme i probleme, za koje mislim da su od osnutka hrvatske države bili pomalo u sjeni istarskih. Nema sumnje da problema i dalje ima, pogotovo financijskih.


Neće ih riješiti razmjena artiljerijske vatre preko novina pa pozivam i Obersnela i Radina da spuste loptu i pokušaju problem riješiti dijalogom. Mislim da je jedino takav pristup pravi put ali i zajednički interes, zaključio je Švorinić.