– Interes za natječaj je poprilično velik, a nakon dovršetka natječajnog roka za prijavu ponuda bit će potrebna tri mjeseca za njihovu ocjenu te izbor izvođača. Računamo da bi do kraja godine mogli potpisati ugovor s izvođačem radova, a izgradnja cijele zone trebala bi biti dovršena do početka 2014. godine, najavljuje Dušan Šćulac, direktor Ekoplusa, tvrtke koju su zajednički osnovali Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka, KD Čistoća i Općina Viškovo, s osnovnim zadatkom izgradnje i upravljanja integriranim sustavom gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji.
Izabrani izvođač imat će obvezu riješiti projektantski dio posla, ishodovati potvrdu glavnog projekta u ime investitora te izvršiti same radove. Što se tiče rokova iz natječaja, izvođač ima šest mjeseci za projektiranje, dodatna dva mjeseca za izdavanje potvrde glavnog projekta, te dvadeset mjeseci za samu izgradnju ŽCGO Marišćina, nakon čega počinju teći dvije godine garantnog roka.
Izgradnja Marišćine provodi se u okviru europskog pretpristupnog programa IPA, a zahvaljujući potpisanom ugovoru, investiciju zajednički sufinanciraju Europska komisija s bespovratnih 22,3 milijuna eura, dodatnih 11 milijuna eura daje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, dok će Županija i Grad Rijeka sudjelovati s po šest milijuna eura, a ostatak od 10 milijuna eura osigurat će Ekoplus putem kreditnog zaduženja.
Pilot-projekt
– Sredstva će biti u potpunosti iskorištena, zato smo se i kandidirali na pretpristupne fondove. Procedura dobivanja sredstva bila je dugotrajna, ali isplatilo se čekati odgovor Europske komisije na naš zahtjev predan u svibnju prošle godine. Iskoristili smo mogućnost koja nam se pružila i u travnju nam je umjesto 8,5 milijuna eura bespovratnih sredstava, konačno odobren iznos od 22,3 milijuna eura iz IPA fonda. Cijena za građane stoga će biti bitno manja jer čak 80 posto sredstava potrebnih za prvu fazu pokriveno je bespovratnim novcem, dok će Ekoplus osigurati preostalih dvadeset posto, kaže Šćulac.
On ističe da će izgradnjom Marišćine biti riješen problem gospodarenja otpadom u cijeloj županiji za nekoliko generacija.
– Marišćina je svojevrstan pilot-projekt u Hrvatskoj, jer prvi smo krenuli u izgradnju centralne zone za gospodarenje otpadom na ovaj način. Zato smo i prošli kroz određene porođajne muke, čega će biti pošteđeni drugi planirani centri u Hrvatskoj. Samo za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa trebalo nam je pet do šest godina. Županija i Grad u projekt su već uložili jako puno novca, kako kroz otkup zemljišta, tako i obnovu vodovodne mreže, a u planu je i izgradnja obilaznice do Marišćine. Ekoplus je do raspisivanja natječaja završio papirnati dio posla, što uključuje izradu cjelokupne dokumentacije potrebne za europske natječaje, te i idejnog projekta i ishodovanje lokacijske dozvole. Dobar dio dokumentacije izradili su naši zaposlenici koji su se time školovali za izradu nekih drugih budućih europskih projekata u našoj regiji, objašnjava Šćulac.
Ekološki standardi EU
Budući ŽCGO Marišćina bit će izgrađen na površini od 42 hektara, a cijeli će se projekt realizirati po fazama. Prva faza radova, pokrivena ugovorom o zajedničkom financiranju, obuhvaća izgradnju radne zone i odlagališnog prostora, s ukupno tri polja za deponiranje. Najvažniji dio prve faze Marišćine izgradnja je MBO postrojenja, u kojem će otpad biti obrađivan mehaničko-biološkom obradom.
– Izabrana MBO tehnologija u skladu je sa strogim ekološkim standardima Europske unije te nacionalnom strategijom i planom gospodarenja otpadom. Postrojenje zahvaljujući naprednoj tehnologiji omogućuje obradu 65 posto prikupljenog otpada. To znači da će u odlagališnom prostoru biti deponirano samo 35 posto neobrađenog otpada. Zbrinuti otpad s vremenom će biti moguće iskoristiti kao alternativni izvor energije. Kako se deponijska polja budu popunjavala, krenut će se s otplinjavanjem, a dobiveni bioplin bit će korišten u elektrodistribuciji. Procjenjujemo da će Marišćina na taj način osigurati dovoljno energije za zadovoljavanje potreba od dvije do tri stotine domaćinstava, kaže Šćulac.
Druga faza obuhvaća izgradnju dodatnog deponijskog prostora s ukupno tri polja, u čiju će se realizaciju krenuti s vremenom, ovisno o popunjavanju odlagališnog prostora prve faze. Procjenjuje se da će na Marišćini biti odlagano oko 120 tisuća tona otpada godišnje, a u usporedbi na Viševcu je u proteklih 40 godina deponirano oko 1,5 milijuna kubičnih metara. Integrirani sustav gospodarenja otpadom podrazumijeva izgradnju pet pretovarnih stanica na otocima Rabu, Krku i Cresu, te u Novom Vinodolskom i Delnicama, s kojih će se otpad odvoziti u Marišćinu. Budući da će otpad biti naplaćivan po kilogramu, lokalna komunalna društva imat će poticaj da što veću količinu selektiraju na samom mjestu prikupljanja.
U Ekoplusu planiraju niz aktivnosti, kako bi projekt izgradnje ŽCGO Marišćina približili cjelokupnoj javnosti, što uključuje izradu nove web stranice te organizaciju okruglih stolova, ali i susreta s predškolcima i osnovnoškolcima.
