Foto: Vedran Karuza
Glagoljica je podsjetnik na ishodište hrvatskog jezičnog, kulturnog i nacionalnog identiteta. Zlatni jubilej obilježen je predavanjima o autorima postava – Branku Fučiću, Vandi Ekl i Igoru Emiliju
RIJEKA Sveučilišna knjižnica Rijeka jučer je prigodnom svečanošću obilježila zlatni jubilej stalne kulturno-povijesne izložbe »Glagoljica«, odnosno 50 godina od njezina otvorenja 30. prosinca 1968. godine. Svečanost je održana u sklopu obilježavanja 45. obljetnice Sveučilišta u Rijeci i 385. obljetnice visokog obrazovanja u Rijeci.
Izložba Glagoljica svojevrsni je kulturni spomenik, ali i podsjetnik na ishodište hrvatskog jezičnog, kulturnog i nacionalnog identiteta. Zlatni jubilej obilježen je predavanjima o autorima postava Glagoljice – Branku Fučiću, Vandi Ekl i Igoru Emiliju.
Cijeli kontekst
Rad akademika Branka Fučića predstavila je prof. dr. sc. Marina Vicelja-Matijašić, rekavši da je Fučića osim samog pisma ili teksta napisanog na glagoljici jako interesirao i cijeli kontekst u kojem je on nastao kao i samo otkrivanje identiteta autora. Volio je terensko istraživanje na koje je uvijek odlazio pješke. Iza Fučića ostala su 372 objavljena djela (jedinice) a od toga je 270 znanstvenih, istaknula je Vicelja-Matijašić.
Kao prilog velikoj obljetnici postavljena je i izložba fotografija »Akademik iz kontejnera – Ki je Branko Fučić?« autora Petra Trinajstića, a izložene su 22 fotografije s pedesetak motiva iz života Branka Fučića.
Postav replika
Svečanost je završena predstavljanjem portala glagoljica.hr. Riječ je o tematskom portalu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu gdje se digitaliziraju glagoljske knjige i rukopisi iz hrvatskih i inozemnih ustanova te zahvaljujući internetu one postaju dostupne istraživačima, studentima, učenicima, ali i široj javnosti.