Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. studenoga 2019.
Gradonačelnikova konferencija za novinare

Vojko Obersnel: Rijeka po nizu gospodarskih pokazatelja drugi grad u Hrvatskoj

snimio Vedran Karuza
snimio Vedran Karuza
Autor:
Objavljeno: 2. ožujak 2018. u 16:26 2018-03-02T16:26:00+01:00

U 2016. ostvaren je tako rast neto dobiti riječkih poduzetnika od čak 60 posto, na čak 772 milijuna kuna, dok je prema tom pokazatelju Zadar tek na 10., a Varaždin na 14. mjestu. Poduzetnici u Puli i Šibeniku ostvarili su primjerice gubitak. Riječki su poduzetnici ostvarili 4,5 milijardi kuna novostvorene vrijednosti, što je blizu rezultata splitskih, no njih je dvije tisuće više, pa je razlika u novostvorenoj vrijednosti zanemariva.

RIJEKA - Uvriježila se pretpostavka kako Rijeka stagnira i zaostaje za drugim gradovima u Hrvatskoj, a takve se teze često koriste u političke svrhe, stoga smo prikupili pokazatelje poslovanja od strane relevantnih institucija, Fine, HZMO-a, HZZ-a i drugih, kako bismo tu tezu argumentirano pobili i dokazali da je riječko gospodarstvo po dijelu važnih pokazatelja na drugom mjestu u Republici Hrvatskoj, odmah iza Zagreba, dok su neki gradovi koji slove za spektakularno uspješne daleko ispod, poručio je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel na jučerašnjoj, redovnoj pressici, koju je posvetio analizi gospodarskih pokazatelja grada.

Bolje ulagali kapital

– Sa Zagrebom se ne možemo uspoređivati zbog metropolizacije i centralizacije zemlje, tamo je sjedište većine poduzeća, itd. Međutim, Split je veći od Rijeke, ima gotovo 50 tisuća stanovnika više, te se prostire na 79 četvornih kilometara (Rijeka na 44), što utječe na ukupni rezultat, a prema nekim važnim pokazateljima, poput dobiti poduzetnika, produktivnosti rada i drugih, smo i ispred Splita. Prema broju poduzetnika, zaposlenih i ukupnim prihodima u 2015. i 2016. riječki se poduzetnici nalaze na trećem mjestu u Hrvatskoj. No, ako promatramo neto dobit odnosno gubitak poduzetnika, kao najznačajniji pokazatelj poslovanja, riječki se poduzetnici nalaze na drugom mjestu, odmah iza Zagreba.

U 2016. ostvaren je tako rast neto dobiti riječkih poduzetnika od čak 60 posto, na čak 772 milijuna kuna, dok je prema tom pokazatelju Zadar tek na 10., a Varaždin na 14. mjestu. Poduzetnici u Puli i Šibeniku ostvarili su primjerice gubitak. Riječki su poduzetnici ostvarili 4,5 milijardi kuna novostvorene vrijednosti, što je blizu rezultata splitskih, no njih je dvije tisuće više, pa je razlika u novostvorenoj vrijednosti zanemariva.

Ljudi odlaze, ali i dolaze

»Grad Rijeka je po vrijednosti imovine od 6,7 milijardi kuna odmah iza Zagreba koji ima 11,3 milijardi kuna vrijednu imovinu, što osobno procjenjujem relativno malim s obzirom da je Zagreb četiri puta veći od Rijeke, rekao je Obersnel, spomenuvši i sjajne turističke rezultate, pri čemu je u 2017. ostvareno 17 posto više dolazaka turista u Grad nego godinu ranije, dok je broj noćenja rastao po stopi od 28 posto.

Što se migracija tiče, gradonačenik kaže da je točno da je broj odlazaka veći, no ni broj dolazaka nije zanemariv, dok »ljudi koji odlaze najčešće odlaze u gradove i općine oko Rijeke, što je i logično s obzirom da je Rijeka gotovo potpuno urbanizirana, više nema mjesta za novu gradnju, pa ljudi sele u Viškovo, Kastav, Čavle itd.« Obersnel kaže i da odlazak Riječana u inozemstvo nije toliko velik: najveći je bio 2015. kada se iz Rijeke iselilo 905 ljudi, no već 2016. ih se iselilo 294, dakle, znatno manje.

– Velike su dnevne migracije, veliki broj ljudi dolazi zbog posla iz okolnih općina i gradova. Prema indeksu razvijenosti, Rijeka je, kao i brojne jedinice PGŽ-a u osmoj, najrazvijenijoj skupini, kaže gradonačelnik.

I prema produktivnosti poduzetnika (dobit po zaposlenom), i prema ekonomičnosti njihova poslovanja, Rijeka je na drugom mjestu u Hrvatskoj, iza Zagreba, te iznad prosjeka države. Prema pak rentabilnosti vlastitog kapitala, riječki su poduzetnici na vrhu, ispred zagrebačkih, što pokazuje da su bolje ulagali vlastiti kapital, rekao je Obersnel.

Veliki projekti

Istaknuo je da nezaposlenost u Rijeci pada, u 2017. je iznosila 7 posto, dok je u Hrvatskoj 11 posto, a pada i nezaposlenost mladih, koja je na 5 posto.

– Veliki infrastrukturni projekti, u lučku i željezničku infrastrukturu, na području Grada i urbane aglomeracije, a koji su u fazi pripreme, izvedbe ili završetka, teški su ukupno gotovo 250 milijuna eura, od čega je preko 109 milijuna eura financirano iz EU fondova. Kada se međutim zbroje ukupna ulaganja u velike infrastrukturne projekte na području Grada Rijeke i Urbane aglomeracije Rijeka do 2020. od strane državnih i komunalnih poduzeća, privatnih investitora, te projekata koji se financiranju iz alokacije urbane aglomeracije, vrijednost investicijskih ulaganja kreće se oko 775 milijuna eura, odnosno 5,75 milijardi kuna. Teško da, uz ovolika ulaganja, pri čemu se projekti privatnih investitora procjenjuju na 103 milijuna eura, Rijeku možemo nazvati gradom koji stagnira ili gradom u kojem se ništa ne dešava, poručio je Obersnel.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.