KBC Zagreb smanjuje gubitak

Vodstvo zagrebačkog Rebra pojasnilo: KBC Rijeka je bolji jer je “mali brod puno lakše zaokrenuti”

Bojana Mrvoš Pavić

Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

Snimio Sergej DRECHSLER / NL arhiva

U Zagrebu postoji blagi otpor uvođenju promjena, kao i strah od novog, kaže Vrčić



ZAGREB  Vodstvo najvećeg KBC-a u državi, zagrebačkog Rebra, pohvalilo se jučer dobrim rezultatima u prvoj polovici ove godine te najavilo da će, nastavi li s takvim poslovanjem, već krajem sljedeće godine u svojim knjigama bilježiti pozitivnu nulu.


KBC Zagreb je za sada i dalje u gubicima, no puno manjima nego što je dosad bio slučaj. Prema podacima koje su iznijeli sanacijski ravnatelj bolnice Hrvoje Vučić i njegov zamjenik  Zoran Bubaš, operativni je gubitak u odnosu na prvu polovicu prošle godine smanjen za 70 posto, na sadašnjih 36,6 milijuna kuna, za razliku od lanjska gotovo 124 milijuna kuna.


Najveći vjetar u leđa Rebru, ali i drugima, bio je izlazak HZZO-a iz državne riznice, pa bolnice više nisu limitirane u svojim troškovima već prihoduju onoliko koliko posla naprave. KBC Zagreb je u prvih šest mjeseci imao oko 20 posto više prihoda nego u istom razdoblju lani, ukupno 792 milijuna kuna, dok su rashodi bili puno manji.




Zamoljen da prokomentira, međutim, činjenicu da je KBC Zagreb, po efikasnosti svojih liječnika-specijalista na nekim odjelima, i po korištenju opreme, ispod hrvatskog bolničkog prosjeka, Vrčić je odgovorio kako jest točno da bi njihovi liječnici trebali obavljati više pregleda, na čemu se intenzivno i radi.


Dok u, primjerice, KBC-u Split svaki specijalist kardiologije godišnje pregleda 1.200 pacijenata, a u Rijeci 843, u KBC-u Zagreb taj prosjek iznosi 461 pregled.


»S obzirom na promjene koje uvodimo, već će za dva mjeseca taj broj biti puno veći. U obzir morate, međutim, uzeti činjenicu da k nama dolaze najsloženiji slučajevi, zbog kojih je i naša uspješnost u konačnici manja, kao i to da naši kardiolozi ili neurokirurzi, osim na pregledima, rade i na mnogobrojnim drugim poslovima«, kazao je Vrčić.


Zamoljen da odgovori na pitanje kako je moguće da su liječnici KBC-a Zagreb puno neefikasniji od liječnika riječkog KBC-a, čija je efikasnost najveća među svim KBC-ovima, odgovorio je kako je »mali brod puno lakše zaokrenuti«. U Zagrebu, napomenuo je, postoji blagi otpor uvođenju promjena, kao i strah od novog.


Liste čekanja su na Rebru značajno smanjene, kazao je Vrčić, ističući kako posebno dobre rezultate ostvaruje program »72 sata« čiji je cilj u što kraćem vremenu odrediti terapiju za pacijente kojima je otkrivena zloćudna bolest. U prvih pet tjedana rada programa obrađeno je 307 bolesnika, a kod svakog četvrtog je liječenje započeto unutar 72 sata. Zahvaljujući poslijepodnevnom radu poliklinika do 19 sati, do kraja lipnja je obrađeno preko 9.100 pacijenata. Nešto je povećana smrtnost pacijenata, kazao je Vrčić, no razlog tome je i opet činjenica što na Rebro iz cijele Hrvatske dolaze najteži slučajevi, koji otamo više nemaju kud na još bolje liječenje, barem ne u Hrvatskoj. Z2708K06