Najmlađa općina

Viškovo je jedina općina u kojoj broj stanovnika raste. Njihov je recept – četvrtina proračuna mladima

Andrej Petrak

Učenici imaju besplatne udžbenike / snimio S. JEŽINA

Učenici imaju besplatne udžbenike / snimio S. JEŽINA

Škola Sveti Matej najveća je u županiji s više od 900 učenika, a zbog ograničenih kapaciteta nije u mogućnosti ponuditi produženi boravak, koji Općina stoga financira u školama u okruženju



Općina Viškovo u posljednjih dvadesetak godina suočava se s pravom demografskom eksplozijom, potaknutom građevinskim bumom, zbog čega su se mnoge mlade obitelji iz Rijeke i šire okolice doselile u ovu brzo rastuću sredinu. Broj stanovnika u 25 godina narastao je s oko 6.000 na njih 16.000 pa je Viškovo danas stanovništvom najveća i ujedno najmlađa općina u Hrvatskoj.


Ondje se godišnje rađa oko 200 beba, a demografi, poput cijenjenog stručnjaka Stjepana Šterca, očekuju da će Viškovo i u budućnosti ostati jedna od svega nekoliko sredina koja će bilježiti prirodni rast, u općem demografskom slomu ostatka države.


Na Općini je sad da se suočava s ovim pozitivnim trendovima i posljedicama ogromnog povećanja stanovništva te stanogradnje, za kojom je godinama kaskala izgradnja potrebne komunalne infrastrukture. Viškovo bi se moglo pokazati indikativnim primjerom na kojem bi se moglo testirati rješenja za popravljanje demografske situacije u Hrvatskoj. Zasad se u općini s ovim pitanjem suočavaju koristeći prvenstveno vlastite snage.





Nove jaslice


– Kvaliteta života je širok, višeslojan i složen pojam kojem u posljednje vrijeme znanstvenici pristupaju s osobitim zanimanjem, no vjerujemo da smo u Viškovu uspjeli pronaći pravu formulu. Demografske promjene donijele su sa sobom nove ideje i inicijative. Općina Viškovo tako sustavno radi na podizanju kvalitete komunalne infrastrukture te standarda komunalne opremljenosti na području cijele općine. Ulaže se i u unaprjeđenje prometnica, sustav javnog prijevoza te sigurnost prometa općenito. Također, u cilju poboljšanja standarda u manje uređenim dijelovima naselja, svake se godine na području cijele Općine asfaltiraju nerazvrstane ceste, grade upojni bunari te proširuje mreža javne rasvjete. Cilj je ravnomjerno razvijati sva naselja kako bi se uspostavio uravnotežen razvoj te svim mještanima pružili dobri uvjeti za život, pojašnjava zamjenik načelnice Viškova Denis Mladenić.


Četvrtina proračuna ulaže se u djecu i mlade. Za smještaj djeteta u vrtićke i jasličke programa plaća se jedinstvena i ujedno jedna od najnižih cijena u Hrvatskoj, osnovnoškolcima su osigurani besplatni udžbenici, a godišnje se dodjeljuje više od stotinu stipendija srednjoškolcima i studentima. No, s obzirom na visoki prirodni prirast vrtićki, prvenstveno jaslički kapaciteti nisu dovoljni. Najavljena je skora izgradnja novih jaslica, što bi trebalo u dobroj mjeri riješiti ovaj problem, a čeka se i početak izgradnje nove osnovne škole, s novom školskom dvoranom. Postojeća škola Sveti Matej najveća je u županiji s više od 900 učenika, a zbog ograničenih prostornih kapaciteta nije u mogućnosti ponuditi produženi boravak, koji Općina stoga učenicima financira u školama u okruženju.


Kako na nastojanja općine i opću kvalitetu života u Viškovu gledaju roditelji mladih obitelji koje su proteklog desetljeća svoj dom stvorile upravo u najmlađoj i najvećoj hrvatskoj općini? Među onima koji se trude roditeljima i djeci život ondje učiniti što ljepšim, svakako se ističe Udruga roditelja »Pokrenimo se«, koja je, sukladno svojem imenu, već pokrenula niz pozitivnih inicijativa: uređena je dodatna dvorana za tjelesni odgoj, u sklopu već postojeće školske dvorane, zasađen školski vrt, a udruga dodatno organizira niz događanja, kao što su Sajam mogućnosti ili Halubajski kros. Zadnje što su poduzeli, a bilo je dobro prihvaćeno u zajednici, jest organizacija Viškovskog eko kantunića, tržnice zdravih proizvoda, kakva je u Viškovu nedostajala. U udruzi je aktivna i Božana Kezić, koja napominje da je očito da je Viškovo prebrzo naraslo posljednjih, godina, možda i brže nego što je to itko mogao očekivati. Potrebno je brzo suočavanje s nastalom situacijom, ali stvari se često presporo rješavaju, dodaje.


Bum stanogradnje


– Pozitivni pomaci događaju se posebice posljednje četiri godine, ali ljudi koji su se ovdje doselili i zasnovali svoje obitelji, naravno uvijek žele živjeti bolje. Zanima nas vrtić, dvorana, nova škola i zato željno iščekujemo da se ovi projekti dovrše, kako bi sva naša djeca mogla pohađati vrtić i školu u svojoj općini, objašnjava Božana Kezić.


Predsjednica Udruge Gordana Starčević Klasan slaže se da stanovnici očekuju brže rješavanje problema, ali, ističe, spora administracija problem je u cijeloj Hrvatskoj. Izdvaja puno lijepih stvari zbog koje se njena obitelj odlučila doseliti upravo u Viškovo.


– U Rijeci smo živjeli kao podstanari, a u Viškovu su tereni za gradnju kuće bili jeftiniji. I dalje smo smješteni u blizini grada, a opet u sredini koja je po mnogo čemu odlična za odgoj djece. Istina, puno se tu ljudi, baš poput nas, doselilo u kratkom vremenu, pa je sad potrebno rješavati puno problema, kaže.


Upozorava da je Općina u prošlosti od buma stanogradnje dobivala znatna sredstva potrebna za izgradnju komunalne infrastrukture, što godinama nije rješavano, već se na tome ubrzano radi tek zadnjih nekoliko godina, kad je priljev ovih sredstava znatno smanjen.


– I škola i vrtić su postali premaleni, a očit je i nedostatak društvenih prostora za djecu, kao i dvorane u kojoj bi svi brojni sportski klubovi koji ovdje djeluju mogli održavati treninge. U zadnje vrijeme poboljšan je sustav javnog prijevoza, ali čini nam se da bi broj autobusa trebalo još povećati. Imamo sreću što su nas u Općini lijepo prihvatili, a naša će udruga i nadalje raditi kako bi svima u našoj zajednici bilo bolje, a kvaliteta života dodatno povećana, kaže Gordana Starčević Klasan.


Viškovo je prepoznato i kao obrtnička i poduzetnička općina, u kojoj na samo 20 četvornih kilometara djeluje 800 registiranih poduzetnika. U ovogodišnjem proračunu Općina je osigurala milijun kuna za mjere za poticanje gospodarstva i smanjenje nezaposlenosti. Devet mjera namjenjeno je mikro, malim i srednjim subjektima malog gospodarstva te nezaposlenim osobama. Tu su potpore za osnivanje firmi, za zapoljavanje, samozapošljavanje i zapošljavanje mladih nakon stručnog usavršavanja. Predviđene su mjere za subvenciju kamata na poduzetničke kredite, potpore za nabavu opreme i izradu projektne dokumentacije, kao i mobilnih aplikacija. Jedna od mjera namijenjena je i bivšim općinskim stipendistima, a odnosi se na subvenciju plaća onima koji ih zaposle, čime u Općini žele zatvoriti cijeli proces njihova obrazovanja, olakšavajući im pritom pronalazak prvog zaposlenja.



Pozitivni tonovi


Predsjednik Udruge obrtnika Viškovo, Kastav, Klana, Jelenje te vlasnik tvrtke BROSS Željko Blažić napominje da je komunikacija s općinskom upravom dobra, ali da svaki obrtnik i poduzetnik uvjete za rad i poslovanje stvara za sebe.


– S Općinskom upravom dobro rješavamo stvari u hodu, a prošle godine s načelnicom smo obišli pedesetak subjekata, što su obrtnici i poduzetnici jako dobro dočekali, jer ranije nitko iz Općine nije dolazio čuti njihove probleme. Time se stvara pozitivna klima između općine i poduzetnika, a uvjeren sam da bi ne samo viškovska, neko sve lokalne samouprave trebale barem nekoliko puta godišnje sastati se s gospodarstvenicima na svom području i čuti njihov glas. Kao i stanovnike i nas muče razni komunalni problemi, a u resoru gospodarstva trebalo bi odrediti ljude koji će služiti upravo kao spona poduzetnicima i obrtnicima, koji bi im se mogli obratiti u bilo kojem trenutku, napominje Željko Blažić.


Budućnost je moguće gledati i u pozitivnijim tonovima. Kako napominje Božana Kezić, sve rastuće i propulzivne sredine izgradili su upravo doseljenici, koji se nisu zadovoljavali postojećim.


– Ljudi koji su spremni na promjenu sredine, ujedno su spremniji učiniti niz pozitivnih promjena u svom životu i zajednici. I New York i Chicago nekad su izgradili doseljenici. Zašto isto ne bi mogli učiniti i mi u Viškovu? Ako ljudi traže bolje, pozitivni pomaci će se i dogoditi, zaključuje Božana Kezić.