Izborna utrka

Veliko predizborno istraživanje: Riječani će gotovo sigurno u drugi krug, Obersnel čeka protivnika

Tihana Tomičić

Vojko Obersnel, Hrvoje Burić, Kristjan Staničić i Marinko Koljanin

Vojko Obersnel, Hrvoje Burić, Kristjan Staničić i Marinko Koljanin

Kad je riječ o dobi birača i njihovim preferencijama, veliku većinu birača Vojka Obersnela, čak 70 posto, čine Riječani iznad 51 godine života. Od toga 21 posto je između 51 i 60 godina, od 60 do 70 godina je 19 posto, a iznad 70 godina čak 30 posto njegovih birača. Među Obersnelovim biračima samo 11 posto čine ljudi od 40 do 50 godina života, te po osam posto oni u dvije druge mlađe dobne skupine



RIJEKA – Da se danas održavaju izbori za gradonačelnika Rijeke, kandidat SDP-a i lijeve koalicije Vojko Obersnel dobio bi 36,1 posto glasova, i sigurno je da bi se našao u drugom krugu izbora. Slijede ga nezavisni Hrvoje Burić sa 20,6 posto glasova, te HDZ-ov Kristijan Staničić sa 12,6 posto.


Anketu koja je to utvrdila provela je Promocija plus terenskim ispitivanjem 600 ljudi na području grada Rijeke od 19. do 21. ožujka ove godine. Ispitivanje su naručile dvije političke stranke odnosno liste koje će se natjecati.


Prema tim preferencijama, nakon Obersnela, Burića i Staničića, slijedi kandidat HSS-a Marinko Koljanin sa 6,6 posto glasova, a gotovo do u zarez istu podršku ima kandidat Liste za Rijeku Danko Švorinić sa 6,3 posto. U ime Akcije mladih Andrej Briščik dobiva 6,0 posto glasova, potom slijedi Juraj Bukša iz HNS-a sa 5,7 posto te Goran Sišak kao nezavisni sa 2,6 posto, dok bi svi ostali dobili 3,4 posto. Ovdje je riječ o preferencijama osoba koje su se izjasnile da bi sigurno izašle na izbore i znaju za koga bi glasali.




Prema toj anketi, dakle, Riječane sigurno čeka drugi krug izbora za gradonačelnika, jer kandidat mora osvojiti preko 50 posto glasova da bi se proglasio pobjednikom. Kao što je poznato, aktualni gradonačelnik Vojko Obersnel na prošlim je izborima 2013. godine također pobjedu odnio tek u drugom krugu izbora – konkurent mu je bio Hrvoje Burić, koji bi mogao ponoviti taj rezultat da bude drugi po broju glasova, unatoč tome što je ovoga puta nezavisni, a HDZ ima svog kandidata Kristijana Staničića.


Manje od dva mjeseca prije lokalnih izbora anketa je pokazala da će Riječani vjerojatno u drugi krug / Foto Vedran KARUZA


Manje od dva mjeseca prije lokalnih izbora anketa je pokazala da će Riječani vjerojatno u drugi krug / Foto Vedran KARUZA



Većina u Vijeću


Što se lista za Gradsko vijeće Rijeke tiče, prema ovom istraživanju za koaliciju SDP-PGS-HSU-IDS-SDSS glasalo bi 37,7 posto birača, za HDZ 19,5 posto, kombinaciju Akcija mladih-Živi zid 7,9 posto, Listu za Rijeku 7,6 posto, a za listu Hrvoja Burića Rijeka budućnosti 6,2 posto. Prag bi prešao i Most, koji još nije istaknuo svog kandidata za gradonačelnika, te HNS s također rubnih 5,4 posto. To znači da HNS-ovci uvelike riskiraju odlukom da ne podrže Obersnela i SDP na ovim izborima, te da napuste veliku SDP-ovu koaliciju, jer ako ih D’Hont ne pomazi, mogli bi sa ovim rezultatom ostati i ispod crte ukoliko se glasovi rasprše u preračunu u mandate. Ispod crte ostali bi Pametno sa 2,7 posto, lista Goran Sišak sa također, 2,7 posto, Promijenimo Hrvatsku sa 2,4 posto, te ostali sa 2,4 posto.


Vojko Obersnel 36,1%


Vojko Obersnel 36,1%



Ovo znači da bi SDP s partnerima nakon izbora mogao ostvariti punu dominaciju u Gradskom vijeću, a to je pitanje stabilnosti vlasti gradonačelnika Obersnela, ako ostane u prilici upravljati Rijekom. Naime, činjenica da puno manjih lista nastupa odvojeno nasuprot velikog SDP-ovog bloka ne pogoduje tim listama, i SDP-ova »trakavica« time će biti u velikoj prednosti, naročito kod preračunavanja glasova u mandate ako razlika u podrški ostane tako velika za SDP-ov savez.


Ovo istraživanje donijelo je i jedan doista alarmantan podatak. Veći broj upisanih birača u Rijeci ne bi izašao na izbore, nego što bi izašao. Čak 35,8 posto građana sigurno neće posjetiti birališta 21. svibnja. Tome treba dodati i čak 14,5 posto onih koji na birališta vjerojatno neće izaći – dakle, ukupno 50,3 posto Riječana uopće ne planira izaći na izbore! To je najbolji pokazatelj koliko su birači razočarani politikom općenito, ili pak aktualnom gradskom politikom. Sigurno bi glasalo 34 posto Riječana, a vjerojatno njih još 12 posto, dok se još premišlja tri posto.


Kad se analizira podrška kandidatima za gradonačelnike, također se dolazi do vrlo zanimljivih podataka. Primjerice, za Vojka Obersnela glasaju većinom – žene, a također uživa i masovnu podršku starije populacije. Čak 24 posto žena u ukupnom broju birača glasalo bi za Obersnela, te 17 posto muškaraca, dok je za Burića 14 posto muškaraca i 10 posto žena. Također, kad se gledaju svi Obersnelovi birači, žene čine 61 posto, dok je kod Burića opet obrnuto.


Kad je riječ o dobi birača i njihovim preferencijama, veliku većinu birača Vojka Obersnela čine Riječani iznad 51 godine života, ukupno njih čak 70 posto. Od toga 21 posto je između 51 i 60 godina života, od 60 do 70 godina je 19 posto, a iznad 70 godina je čak 30 posto njegovih birača. Među njegovim biračima samo 11 posto čine ljudi od 40 do 50 godina života, te po osam posto oni u dvije druge mlađe dobne skupine.


Mladi apstiniraju


U ukupnom broju birača, za Obersnela glasa 36 posto Riječana iznad 70 godina života, te samo 10 posto najmlađih, dok glasove mladih, osim logičnog kandidata Akcije mladih, dobiva u većoj mjeri Hrvoje Burić, ali je među njima i najviše neodlučnih i pogotovo apstinenata. Među mladima od 18 do 30 godina, 44 posto su apstinenti, a 14 posto ih je neodlučno.


Naravno, politički gledano najrelevantniji su podaci tko čini strukturu birača pojedinog kandidata. Obersnel iza sebe ima čvrstu vojsku SDP-ovih birača – čak 82 posto birača SDP-a glasalo bi za njega, ostalo otpada uglavnom na neodlučne, što znači da sukobi u SDP-u kroz cijeli niz godina nizu nagrizli vjernost svojoj partiji.



Kad se analizira podrška deklariranih stranačkih birača pojedinim listama za Gradsko vijeće, vidi se da je i tu PGS najviše razmvrljen – samo trećina podržala bi listu PGS-a sa SDP-om i ostalima, čak jedna četvrtina glasala bi za Listu za Rijeku kao izrazitiju regionalističku varijantu, a 14 posto je još neodlučno.


HDZ ova baza tu je mnogo kompaktnija nego kad je riječ o kandidatima za gradonačelnike – »vojska« je stabilna i čak 80 posto je za svoj HDZ, tek 5 posto za Burića i nešto malo za Most. Najvjernije birače i dalje ima SDP – 90 posto će zaokružiti svoju stranku.


Iako u Rijeci praktički ne postoji, Most isto ima sigurne birače – 76 posto čeka da upravo Most istakne kandidate i vjerni su toj ideji, i očito je potpuno nebitno tko će tu listu nositi, jer oni ne žele ni SDP ni HDZ.



Zanimljivo je i da bi Obersnel ipak dobio glasove 11 posto birača Živog zida, no velika većina njih ipak bi podržala kandidata Akcije mladih, a desne kandidate praktički uopće ne. Isto je i s biračima Mosta, koji u Rijeci očito nisu desni, a kamoli klerikalni, nego samo – protestni.


Iz istraživanja je jasno da kandidatura nezavisnog Hrvoja Burića, koji je donedavno bio član HDZ-a, najviše šteti upravo biračkoj podrški HDZ-u – za njega bi glasalo čak 28 posto birača koji se izjašnjavaju kao birači HDZ-a, dok bi službeni HDZ-ov kandidat Staničić dobio 45 posto birača svoje stranke.


PGS-ovci neodlučni


Najneodlučnije birače ovoga puta ima PGS, što nije ni čudo s obzirom da su godinama bili Obersnelova opozicija, a sad su odlučili okrenuti ploču i ući u savez sa SDP-om – samo 11 posto PGS-ovaca podržat će Obersnela kao zajedničkog kandidata, većina od 20 posto je za Marinka Koljanina, a ni Lista za Rijeku sa Dankom Švorinićem ne prolazi loše – 11,4 posto. Oko 8 posto PGS-ovih birača zaokružilo bi Burića, a niti 3 posto Staničića.


Hrvoje Burić 20,6%


Hrvoje Burić 20,6%



Iz ovoga je jasno da PGS ima unutarnji problem sa podrškom zajedničkom kandidatu i koaliciji – pitanje je hoće li to u međuvremenu buknuti kao unutarnji stranački problem.


Kristjan Staničić 12,6%


Kristjan Staničić 12,6%



Također, PGS ima 20 posto neodlučnih birača, što dokazuje da nisu zadovoljni Obersnelom, ali i da isto tako nemaju adekvatnu alternativu. Slična je i struktura distubucije glasova za listu za Gradsko vijeće – i tu su PGS-ovi glasovi raspršeni, i dobrim dijelom podržavaju Listu za Rijeku, pa je jasno da je odluka vodstva PGS-a o podršci Obersnelu članstvu i biračima oktroirana, te da je minoriziranje Liste za Rijeku unutar regionalnog bloka PGS-a, IDS-a i Liste, i na kraju njihov izlazak iz saveza – bilo pogrešna taktika.


Marinko Koljanin 6,6%


Marinko Koljanin 6,6%



Iako Lista za Rijeku ima svog kandidata, Danka Švorinića, njega bi podržalo tek pola njihovih birača – čak 20 posto ih je neodlučno, a zanimljivo je i da birači Mosta glasaju masovno za Hrvoja Burića, sa čak 30 posto, te Danka Švorinića s 11 posto, a uopće ne za Obersnela. Dakle, iako Most ne glasa za desne kandidate – ne glasa ni za lijeve, što je fenomen samo po sebi. Most još nije istaknuo kandidata i jasno je da će, ako ga istakne, ti glasovi otići njemu, no zasad se dijele kao protestni glasovi centrističkim i regionalističkim kandidatima.


Disanje lijevo


Nije nezanimljiv ni podatak da među biračima koji se izjašnjavaju kao SDP-ovi, ipak skoro 7 posto planira glasati za Hrvoja Burića, te preko 8 posto za Marinka Koljanina, što znači da dio lijevih birača ipak traži alternativu politički dugovječnom Obersnelu.



Na prošlim izborima 2013., kandidat SDP-a i njihovih partnera Vojko Obersnel imao je 47,9 posto glasova, i doista mu je malo nedostajalo za uspjeh u prvom krugu, a protukandidat Hrvoje Burić (HDZ/HSS/HSP AS) dobio je 16,21 posto glasova. To znači da trenutno Obersnel stoji lošije, a Burić bolje nego 2013. već u startu.


U Gradskom vijeću Rijeke 2013. godine najviše glasova dobio je SDP i partneri 45,5 posto, druga je bila koalicija HDZ-a sa 16,2 posto, potom Hrvatski laburisti (12,85), PGS/AM 10,69 posto, Lista za Rijeku 5,38 posto, HSP i partneri 3,45 posto… Sadašnje istraživanje pokazuje ipak pad SDP-ove koalicije i blagi rast HDZ-ove, no treba uzeti u obzir da je PGS sada uz SDP, a da Burić ide mimo HDZ-a.



Na kraju, interesantno je i svjetonazorsko opredjeljenje glasača – lijevo se opredjeljuje 19 posto apstinenata i 16 posto neodlučnih, a većina – logično – ni lijevo ni desno. Među Obersnelovim biračima, čak 68 posto izjašnjava se kao svjetonazorski lijevo ili lijevoga centra, a tek 6 posto kao desno ili desni centar. Većina Burićevih birača izjašnjava se kao desni centar, te potom desnica, a 10 posto kao lijevi centar, a naravno da iste omjere ima i kandidat HDZ-a Kristijan Staničić.


Danko Švorinić 6,3%


Danko Švorinić 6,3%



Marinko Koljanin ima podršku uglavnom lijevog centra i onih koji se ne izjašnjavaju ni lijevo ni desno, a mnogo manje desnih birača – to znači da ga se ne percipira kao kandidata desnice.


Andrej Briščik 6,0%


Andrej Briščik 6,0%



Omjer lijevih birača nad desnima u svoju korist ima i Danko Švorinić, kao i Juraj Bukša i Andrej Briščik, što potvrđuje da Rijeka većinski svakako diše lijevo te da je distribucija glasova na ovom polu političke scene puno veća nego na desnici.


Juraj Bukša 5,7%


Juraj Bukša 5,7%