Luka Rijeka demantira tvrdnje o nelegalnom nasipavanju terminala za rasute terete

Vedran Devčić: Problem je što Klarić ne želi terminal u Bakru

Darko Pajić

- Odgovorno tvrdim da od nastanka Hrvatske, odnosno u zadnjih 25 godina, nikakvog nasipavanja tamo nije bilo. To je promašen istup Tomislava Klarića, jer i prostorni plan Grada Bakra, koji je usvojen u njegovom mandatu, cijeli taj dio luke predviđa za nasipavanje i širenje lučkog prostora. Tvrdnje da mi neovlašteno nasipavamo su netočne, kazao je Devčić



RIJEKA – Nikakvog nasipavanja obale na terminalu za rasute terete u Bakru nema, a sve aktivnosti na terminalu odvijaju se u skladu s propisima i uz redovnu kontrolu nadležnih institucija. Ovaj zaključak iznijeli su na konferenciji za novinare zamjenik ravnatelja Lučke uprave Rijeka Goran Lajnert i predsjednik Uprave Luke Rijeka Vedran Devčić, koji su demantirali optužbe gradonačelnika Bakra Tomislava Klarića i saborskog zastupnika Branka Bačića za ekocid u Bakarskom zaljevu.


Kako je naglasio Devčić nije istinita optužba za nelegalno nasipavanje mora zbog čega se prijeti i podizanjem kaznenih prijava. Sporne lokacije u Bakarskom zaljevu su pripisima iz 1973. i 1976. godine od strane Skupštine Općine Rijeka proglašene deponijima materijala i tamo se do kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća doista nasipavala obala, ali ne i poslije toga. 


– Odgovorno tvrdim da od nastanka Hrvatske, odnosno u zadnjih 25 godina, nikakvog nasipavanja tamo nije bilo. To je promašen istup Tomislava Klarića, jer i prostorni plan Grada Bakra, koji je usvojen u njegovom mandatu, cijeli taj dio luke predviđa za nasipavanje i širenje lučkog prostora. Tvrdnje da mi neovlašteno nasipavamo su netočne. Mi skladišni prostor Dobra 2 koristimo u skladu s koncesijskim ugovorom zadnjih mjeseci, ali je taj teret odmaknut od morske obale. Nema nasipavanja tereta u more i ne smije ga biti, jer teret u istoj količini moramo prenijeti do konačnog kupca. Mogu prihvatiti da to nije ugodan prizor građanima Bakra, ali nasipavanja nema niti postoji ekocid, kazao je Devčić, koji se zatim osvrnuo i na problem internog otpada, tzv. “pometačine”, materijala koji se više od 30 godina gomila, a nastaje čišćenjem vagona.




Kazao je da Luka radi na rješenju tog problema, kao i da je Inspekcija zaštite okoliša, koja je u više navrata obavila kontrole, obaviještena kako nije bilo dustupnog odlagališta za takvu vrstu otpada u Hrvatskoj. Nakon ulaska RH u EU otvaraju se nove opcije, te je Luka raspisala natječaj, kako bi se uskoro (moguće je i do kraja godine), kompletan materijal otpremio iz Bakra, čime će se dobiti i veći prostor na terminalu za rasute terete, gdje je ove godine pretovareno oko 600.000 tona. Do kraja godine očekuje se više od milijun tona, što je najviše u posljednjih 5 godina. Devčić smatra kako upravo zbog toga postoji problem u odnosima s predstavnicima Grada Bakra, jer takvo povećanje prometa automatski znači da terminal dugoročno ostaje lociran u Bakru. 


– HDZ je prije nekoliko mjeseci, a član te stranke je i Tomislav Klarić, izašao sa smjernicama gospodarskog programa, gdje je ključna točka ulaganje u razvoj riječke luke i prometnog pravca, što uključuje željeznicu i nizinsku prugu. Ivan Domagoj Milošević je to obrazlagao. Mi također to podupiremo i smatram da je dobro ako o tom pitanju postoji nacionalni konsenzus. Problem je što Tomislav Klarić ne želi terminal za rasute terete u Bakru, pa bi netko od HDZ-ovih ekonomskih stratega njemu trebao objasniti da bez tog terminala riječka luka gubi milijune tona tereta bez kojeg nitko neće poduprijeti studiju isplativosti ulaganja u riječku luku i pripadajući prometni pravac, pogotovo ne u željeznici i gradnji nizinske pruge, kazao je Devčić. 


Zamjenik ravnatelja Lučke uprave Rijeka Goran Lajnert također je naveo kako se rad na terminalu odvija u skladu s koncesijskim ugovorom, te demantirao da postoji ikakvo nasipavanje mora.   


– Terminal radi intenzivnije nego proteklih godina, čime svi možemo biti zadovoljni, jer se povećala količina tereta zbog ugovaranja novih poslova. Uskladištena količina roba na terminalu u skladu je sa svim propisima te čeka otpremu zbog pojačanog prometa. Lučka uprava je provela i čišćenje viška materijala u podmorju koji nastaje u procesu prekrcavanja, mi smo poduzeli zbrinjavanje materijala, što je bilo u našoj nadležnosti, te smo 2011. godine uložili oko 2 milijuna kuna za čišćenje terminala u Bakru. Nismo se oglušili na upite Grada Bakra iz kolovoza 2012. godine kada su  tražili dostavu 13 dokumenata. Iste smo u velikoj mjeri dostavili, a izostali su oni dokumenti označeni kao poslovna tajna i oni koji ne postoje jer ih zakonska regulativa nije ni propisala. Većina tvrdnji izrečenih zadnjih dana je u domeni slobodnih interpetacija, zaključio je Lajnert.