Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
20. listopada 2019.
Primarni su projekti

Intervju VOJKO OBERSNEL 'Novi izbori ugrozili bi realizaciju projekta EPK 2020'

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kaže da je svoj dio posla odradio, a preostaje da vijećnici odrade svoj dio / Foto Ivica TOMIĆ
Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel kaže da je svoj dio posla odradio, a preostaje da vijećnici odrade svoj dio / Foto Ivica TOMIĆ
Autor:
Objavljeno: 18. prosinac 2017. u 15:42 2017-12-18T15:42:50+01:00

Bavim se projektima, načinom kako osigurati još europskih sredstava, a ne preslagivanjem vijeća. Moja je ponuda otvorena svim partnerima koji žele biti konstruktivni da razgovaramo o zajedničkim projektima. To sam nudio prije izbora, poslije izbora, ta ponuda stoji za ovaj proračun i za svaki sljedeći, kaže gradonačelnik Obersnel

RIJEKA - Gradonačelnik Vojko Obersnel nakon izbora suočio se s novom političkom konstelacijom u predstavničkom tijelu, konstelacijom koja mu ne ide u prilog jer je neformalna koalicija preuzela većinu od SDP-a s partnerima. Svojevrsna kohabitacija do sada je funkcionirala kako je funkcionirala na sjednicama Gradskog vijeća, a prihvaćanje proračuna politički je test za sve aktere na riječkoj političkoj sceni koji participiraju u lokalnom parlamentu. Teško je predvidjeti što će se točno dogoditi, a Obersnel kaže da je miran jer da je on svoj dio posla obavio i da se matematikom, odnosno brojenjem vijećnika, neće baviti.

Jeste li dobili značku od premijera Plenkovića?

– Značku, kakvu značku?

Pa onu šerifovsku, budući da je Sabor izglasao zakon nazvan »lex šerif«.

– Mislim da javnost ima pogrešnu percepciju oko zakona koji se uvredljivo naziva »lex šerif«. Taj je zakon dao značajno veća ovlaštenja predstavničkom tijelu nego gradonačelnicima, županima i načelnicima. Naime, prema zakonu neposredno izabrani gradonačelnik, načelnik ili župan i dalje predlaže proračun, a članovi vijeća ga usvajaju ili ne usvajaju. Jasno, vijeće i dalje može predložiti svoje amandmane na proračun i time ga bitno izmijeniti, u nekim slučajevima do te mjere da proračun više ne prati politiku i program s kojim je gradonačelnik izašao na izbore i dobio povjerenje građana.

Ne bauk, nego istina

Po novom zakonu gradonačelnik, kao i do sada, može u tom slučaju povući proračun, no novost je da se u tom slučaju ponavljaju izbori za gradonačelnika, ali ne i za vijeće. Sama činjenica da gradonačelnik mora na izbore nije problem, stvar je u tome da vijeće ostaje isto i, ukoliko isti gradonačelnik opet pobijedi na izborima, opet su svi u istoj situaciji i ne vidim smisla u tome. Što se tiče vijeća, ono mora ponovno na izbore samo ukoliko ne izglasa proračun, no, ponavljam, vijeću ostaje mogućnost bitno izmijeniti proračun amandmanima.

Riječki gradonačelnik i naš novinar Damir Cupać / Foto Ivica TOMIĆ

Obzirom na opisanu situaciju, teško mi je zamisliti neizglasavanje proračuna. Dakle, »lex šerif« je donio svojevrsnu pat poziciju u kojoj neposredno izabrani gradonačelnici, čiji program je na izborima podržalo više od 50 posto glasača, trebaju provoditi zapravo drugačiji program. I to onaj koji kroz amandmane na proračun kreiraju stranke prisutne u vijeću s tek dva, tri, četiri člana dakle stranke za koje je glasalo tek 5 posto ili 7 posto ili 10 posto birača.

Radimo na tome da se kolodvor počne graditi 2018.

PGS je najavio da bi gradnja autobusnoga kolodvora mogla početi 2018. godine. Jeli to realno?

– Ne bih govorio o rokovima. No, radimo sve da se to upravo tako realizira. Riječ je o velikom projektu vrijednom oko 50 milijuna eura. To je kolodvor, ali i garaža s više od 900 parkirnih mjesta, komercijalni dio i parkiralište za autobuse. Vrlo ozbiljno pregovaramo s potencijalnim investitorima oko koncepta financiranja. Naše trgovačko društvo Rijeka plus zadržalo bi dio projekta koji se odnosi na garažu i autobusni kolodvor, a s privatnim investitorima bi zatvorili financiranje preostalih sadržaja.

Trebaju li se građani Rijeke bojati ponovljenih izbora?

– Izbora se nikada ne treba bojati jer su oni dio demokratske kulture. Ako nema dogovora, izbori su uvijek mogući. No, oni bi bili gubitak vremena jer se u razdoblju do ponavljanja izbora može raditi jedino po tehničkom proračunu, praktički prepisanom iz prošle godine kojim se samo osnovne stvari financiraju. To znači da se ne mogu potpisivati ili sklapati novi ugovori što u ovom trenutku dovodi do ugrožavanja čitavog niza projekata, prije svega projekata vezanih uz izgradnju knjižnice, dječje kuće, muzeja, obnove Galeba, što je sve vezano uz projekt Europske prijestolnice kulture (EPK).

Nije li to malo politički bauk kojim se plaše politički protivnici i građani da će ponavljanje izbora ugroziti realizaciju EPK?

– To nije bauk, to je apsolutna istina. Ako se ne krene s raspisivanjem natječaja i ugovaranjem radova, ovi projekti se neće stići završiti do 2020. godine. Naime, procesi osiguranja europskih sredstava bili su prilično komplicirani i dugotrajni. Sad kad su europska sredstva osigurana, odgoda izvedbe od šest mjeseci bi ugrozila cijeli projekt.

Znači šest mjeseci bi se izgubilo zbog funkcioniranja grada po tehničkom proračunu?

– Sigurno. Da bi se projekti za koje smo osigurali europska sredstva krenuli realizirati, potrebno je osigurati vlastito učešće. Za taj dio ćemo dići kredit, ukupno za sve projekte od oko 185 milijuna kuna. Da bi se donijela konačna odluka o zaduženju, nju mora prihvatiti Gradsko vijeće, a Gradskoga vijeća u tom slučaju ne bi bilo odnosno ne bi bilo proračuna koji to predviđa. A osim toga, pitanje je i bi li banke htjele sudjelovati u postupku kreditiranja u takvim okolnostima.

Razgovora – nema

Jeste li dobili amandmane na vaš prijedlog proračuna od neformalne većine u Gradskom vijeću, dakle Srednjega bloka i HDZ-a?

– Nisam dobio ni jedan amandman niti je bilo tko sa mnom razgovarao o najavi amandmana i pokušavanja pronalaženja zajedničkog rješenja. U tom kontekstu, osvrnuo bih se na izjave Danka Švorinića koji kaže da sam ja trebao početi razgovore s njima puno ranije. Razgovore sam počeo na vrijeme, još prije izbora. Potom sam vodio razgovore sa svima nakon izbora nudeći programsku suradnju. Tada su se i bez amandmana neki projekti i programi mogli ugraditi u programsku osnovu, odnosno budući proračun.

Proračun je dokument na kojemu se radi od ljeta. Nije nimalo lako, s obzirom na prihode koji su takvi kakvi jesu, zadovoljiti sve obveze. Osim toga, nije bilo nikakvog razloga da članovi Gradskog vijeća i nakon ljeta ne dođu sa svojim prijedlozima. Pri tom ne mislim na koaliciju, već na mogućnost kreiranja zajedničke politike. Pogotovo ako je svima u interesu ono u što se zaklinju, a to su grad i građani. Očito je da se sada kroz amandmane želi manifestirati sila. To je u skladu sa zakonom i nemam s tim problem. Ali oni koji podnose amandmane trebaju biti svjesni posljedica koje će izazvati.

Koji je uopće manevarski prostor za mijenjanje proračuna amandmanima, odnosno koliko je posto proračuna zakonski zadano, a koliki je prostor unutar kojega politika može određivati prioritete?

– Zakonom o proračunu su određene pozicije koje se ne mogu mijenjati amandmanima, primjerice prihodi. Drugo ograničenje je vrsta prihoda. Namjenski prihodi – komunalna naknada, komunalni doprinos i spomenička renta – mogu se trošiti namjenski, a amandmanima se mogu mijenjati samo unutar tih djelatnosti. Što se ostalo ne može mijenjati, prepuštam stručnjacima za amandmane da sami otkriju.

Kakvi su mogući politički scenariji na sjednici 20. prosinca 2017. godine?

– Da bi proračun prošao, za njega mora glasati natpolovična većina svih vijećnika, bez obzira koliko će vijećnika biti na sjednici. U riječkom slučaju riječ je o 19 vijećnika. Ako vijeće ne prihvati proračun, onda idu izbori za vijeće. U sljedećem ciklusu, nakon tih izbora, ako se situacija ponovi, onda se raspušta i vijeće i gradonačelnik.

Da bi vaš prijedlog prošao, nisu vam dostatni ni glasovi HNS-a na koje možete računati nakon istupa Jurja Bukše koji je najavio podršku. Nedostaje još jedan glas do 19?

– Time neka se bavi netko drugi. Napravio sam sve ono što je bila moja obveza. Izrađen je prijedlog proračuna, do 15. studenoga ove godine sam ga proslijedio gradskim vijećnicima. Mogli su pitati bilo što, tražiti obrazloženje, ali nitko nam se nije obratio i na njima je odgovornost.

Kako komentirate izjavu Hrvoja Burića da HDZ, odnosno gradska vijećnica te stranke Ivona Milinović, nagovara Marinka Koljanina da on spasi prijedlog proračuna?

– Nemam namjeru komentirati izjave Hrvoja Burića. On je svojim ponašanjem i prije, a i sada, sve rekao.

Teorije zavjere

Postoji li politički plan da SDP sa svojim partnerima i u suradnji s HNS-om redefinira konstelaciju u Gradskom vijeću i da u konačnici instalira za predsjednika nekog iz »narodnjaka« nakon što bi se smijenio predsjednik iz redova Akcije mladih?

– Ima novinara koji sebe smatraju političkim analitičarima i koji su do sada sa 100-postotnim uspjehom pogriješili u svojim političkim analizama. Upravo oni raspravljaju i o ovom i sličnim planovima. No, ne bavim se teorijama zavjere. Zanima me jedino da osiguram normalno funkcioniranje grada. Bavim se projektima, načinom kako osigurati još europskih sredstava, a ne preslagivanjem vijeća. Moja je ponuda otvorena svim partnerima koji žele biti konstruktivni da o zajedničkim projektima razgovaramo. To sam nudio prije izbora, poslije izbora, ta ponuda stoji za ovaj proračun i za svaki sljedeći.

Vjerujem da će svi oni koji se zaklinju da im je stalo do grada i građana sada imati priliku to konkretno dokazati odgovornim ponašanjem. Fascinira me da se većina bavi špekulacijama i tračevima hoće li se mijenjati predsjednik Gradskog vijeća, dok nikoga ne zanima što je, primjerice, s projektom koji sam najavio, a odnosi se na izgradnju novog centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i na izgradnju kanalizacije na područje Rijeke, dijela Grobnišćine, Kastva i još nekih gradova.

Riječ je o projektu koji je vrijedan 1,7 milijarda kuna, a od toga su 1,2 milijarde kuna bespovratna sredstva iz Europske unije. Ostatak treba osigurati država kroz Hrvatske vode i jedinice lokalne samouprave. Vrlo skoro će ta prijava, koja je prošla sve provjere, završiti u Bruxellessu gdje će se izravno odlučiti o ovom projektu, a nema razloga da se on ne odobri. Nije teško zamisliti što on znači za dizanje razine komunalnog standarda i što on znači za gospodarstvo. I za to će nam trebati odluke Gradskog vijeća i nadam se da nećemo i to propustiti zbog eventualnih izbora.

Decentralizacija kao Jeti

Koliko vam je sastavljanje proračuna otežalo odustajanje vlade od uvođenja poreza na nekretnine?

– Dovedeni smo pred zid ovakvom politikom vlade jer su nam smanjeni prihodi s idejom da se kompenziraju kroz porez na nekretnine. Znači, prihodi su smanjeni, a porez na nekretnine nije uveden. Isto tako, i dalje dobivamo manje od poreza na dohodak jer je osnovica za izračun 2016. godina. Naime, iako je Vlada išla s nekim kompenzacijskim mjerama, već u 2017. imali smo manje prihode po toj osnovi jer nismo osjetili povećanje zaposlenosti, plaća i rast BDP-a koje se dogodilo u ovoj godini. Isto se nastavlja u 2018. godini jer ćemo kao kompenzaciju i dalje dobivati sredstva na osnovi 2016.

Sadašnje izmjene Zakona o financiranju lokalne samouprave išle su u prilog tek nekim gradovima i općinama i uglavnom se radi o onima koji imaju nizak indeks razvijenosti, a mi ga nemamo jer smo razvijeni grad. I naravno, povećavaju se prihodi županijama što je čisto politička odluka koja odgovara HDZ-u, jer ta stranka ima najviše župana. Sve što se do sada događalo je na tragu centralizacije, jer sve više zavisimo od države i o sredstvima koja će nam država dati. Smanjen nam je udio prihoda smanjenjem udjela u porezu na dohodak, a ono što nam daje država više nije prihod, već se sada naziva pomoć iz državnog proračuna. I dalje tvrdim, decentralizacija je Hrvatskoj kao Jeti, svi o njoj govore, a nitko je nije vidio.

Znači, vi mirno čekate sjednicu Gradskoga vijeća?

– Ponavljam, svoj dio posla sam napravio, a sada je na Gradskom vijeću da odradi svoj dio. Kako će to biti, vidjet ćemo na sjednici.

Problem (ne)likvidnosti

U prijedlogu proračuna navedeno je zaduženje od oko 180 milijuna kuna. Na što bi se novac utrošio?

– Riječ je o sredstvima kojima se pokriva obavezna vlastita komponenta Grada u projektima za koje je osiguran europski novac. Dio tih sredstava se odnosi na uređenje objekata unutar Benčića, uređenja Galeba i energane u Tvornici papira u kojoj će biti inkubator kreativnih industrija. Drugi dio je vezan za projekte energetske obnove velikog broja škola i vrtića. Uvjeti dobivanja europskog novca su takvi da dio sredstava moramo osigurati sami. S druge strane, u nekima od EU natječaja su predviđeni novci samo za građevinske radove, ne i opremu. To znači da iz vlastitih sredstava moramo planirati nabavku opreme. Ukupno smo osigurali oko 300 milijuna kuna europskog novca za ove projekte, a kreditom ćemo osigurati 185,7 milijuna kuna.

Riječ je o novom zaduženju. Može li to Grad Rijeka financijski izdržati s obzirom na to da vaši politički protivnici tvrde da je grad prezadužen? Osim toga u prijedlogu proračuna, ali i proračunskih projekcija naveli ste da ćete nastojati pokriti deficit iz prethodnih godina što je dodatno financijsko opterećenje.

– Deficit je rezultat primjene proračunskog računovodstva koje ima prednosti i nedostatke. Planirali smo zatvaranje deficita različitim metodama, jedan dio je financijski, a drugi dio kroz angažiranje imovine. Ne vidim da bi se mogućnost zaduženja ugrozila zbog postojanja deficita. Osim toga, zaduženje za pokrivanje udjela Grada u europskim projektima se ne registrira kao stopa zaduženosti određena zakonom. To je obveza koju proračun preuzima. Inače, povlačenjem EU sredstava Grad je došao u situaciju u kojoj dosada nismo bili jer smo sve projekte morali financirati sami, iz proračuna.

No, sada imamo veliko učešće europskih sredstava i mislim da bi bilo vrlo neozbiljno da se odobrena sredstva ne iskoriste. Pitanje je kada bi se ponovno našli u takvoj situaciji. Čujem i čitam komentare kako je riječ o zaduženju za potrošnju, a ne za razvoj. Svatko tko to kaže ili je zlonamjeran ili ne poznaje nadležnosti lokalne samouprave. Tko bi osim lokalne samouprave trebao graditi knjižnice, muzeje, pa ako hoćete, i bazene, sportske dvorane, vrtiće...

Ne mislim da je izgradnja nove zgrade gradske knjižnice dodatan trošak vezan uz potrošnju. Riječ je o kapitalnom objektu za kulturu i obrazovanje. Realizirat će se i dva velika poduzetnička inkubatora, jedan za kreativne industrije u Harteri, drugi za proizvodne aktivnosti u bivšem Torpedu. S jedne strane stavljamo u funkciju dio industrijske baštine, a s druge omogućavamo razvoj poduzetništva. Ako je pak potrošnja ulaganje u energetsku obnovu vrtića i škola, onda netko ima problem s percepcijom.

Koliko je stvarni deficit proračuna?

– Zapravo nije ispravno da to nazivamo deficitom, to je preneseni manjak iz prethodnih godina i on iznosi oko 240 milijuna kuna. Za sada nemamo problem s tim, među ostalim i zbog ogromne imovine koju Grad Rijeka ima, a koja je vrijedna više od 7 milijardi kuna. Veći je problem nelikvidnost zbog dinamike priliva sredstava u proračun.

Poruka proračuna

Koja je politička poruka proračuna koji predlažete?

– Proračun nastavlja razvijati Rijeku u moderan, otvoren, europski grad. U svakoj proračunskoj stavci može se prepoznati moj izborni program, od daljnjeg ulaganja u odgoj i obrazovanje kroz gradnju novih vrtića i uređenje škola i vrtića, do programskih ulaganja – nastavak programa Moja Rijeka, širenje građanskog odgoja i uvođenje informatike u osnovne škole po jedinstvenom modernom programu od prvog do četvrtog razreda.

Obuhvaćen je čitav niz projekata podizanja komunalnog standarda kao što su uređenje prometnica, uređenje fasada, a veliki dio projekata je vezan uz EPK pa će nakon 2020.  ostati i njegove trajne infrastrukturne vrijednosti. Izgradit će se nova zgrada gradske knjižnice, dovršit će se izgradnja Muzeja moderne i suvremene umjetnosti, obnovit će se upravna zgrada Šećerane, jedne od najljepših baroknih palača u Hrvatskoj u koju će useliti Muzej grada, otvorit će se Dječja kuća kao specifičan veliki projekt za djecu. Snažan zamah poduzetništvu omogućit će se otvaranjem dva nova poduzetnička inkubatora u Harteri i u Torpedu. Socijalni program zaštite građana je naša konstanta i ostaje na razini na kojoj je bio i do sada, a podsjećam da smo prošle godine povećali obuhvat uvođenjem novih oblika pomoći.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.